ARHIVSKI VJESNIK 10. (ZAGREB, 1967.)

PREGLED SADRŽAJA - Uz deseti svezak »Arhivskog vjesnika

UZ DESETI SVEZAK »ARHIVSKOG VJESNIKA« Kada je 1958. godine pokrenuto objavljivanje godišnjaka »Arhivski vjesnik« bilo je predviđeno da će se u njemu objavljivati: arhivska građa, opći inventari arhivskih ustanova, inventari pojedinih arhivskih fondova i zbirki, rasprave iz oblasti arhivistike i pomoćnih historijskih nauka, recenzije i bilješke o literaturi iz oblasti arhivistike i pomoćnih hist, nauka, te bibliografija. Ujedno je naglašeno da će glavni dio sadržaja biti »posvećen publiciranju nove arhivske građe i studijskom tretiranju važnijih problema arhivstva.« Sada, uz deseti svezak, možemo utvrditi, da je od ukupnih 3.554 stranica štampanog teksta otpalo: oko 60% na objavljenu arhivsku građu, oko 16°/o na rasprave i članke iz arhivistike, oko 5% na recenzije — prikaze — bilješke, oko 5%) na vijesti o radu arhivskih ustanova i drugih organa arhivske službe, oko 3%) na objavljivanje inventara pojedinačnih fondova, isto toliko i na rasprave iz oblasti pomoćnih historijskih nauka, oko 6% na priloge historiji institucija i oko 5%) na ostale historijske priloge. S ovakvom kvantitativnom bilancom može se reći, da je početna programska orijentacija ovoga godišnjaka dobro ostvarena. Objavljena arhivska građa po svojoj tematici i izboru, pa i obimu, svakako je koristan poticaj našoj nauci, a njenim publiciranjem ovaj je godišnjak postao trajnijim priručnikom historičarima — istraživačima, i ostalim interesentima. Veće cjeline važnije objavljene građe odnose se na ovu historijsku problematiku Hrvatske: seljačku bunu 1573. god. (VII-VIII, 7—340; X," 69—115); razne probleme historije Dubrovnika (II, 419—456; IV—V, 213—223; IX 111—127; X, 117—133); riječno brodarstvo na Savi u prvoj polovici XIX st. (IV

—V, 99—204); narodni preporod u Dalmaciji (III, 89—117, 119—155); građansku politiku u prvom deceniju XX st. (VI, 7—229); Supilovu aktivnost u emigraciji (I, 251—290; II. 337—368); radnički pokret do 1920. god. (I, 11—173, 291—330; II, 7—227, 369—418); zbivanja u prekretnim godinama 1917—1918. (I, 174—249; II, 279—335; IX, 7—109; X 1—51). Daleko veća zastupljenost novije građe prema starijoj opravdana je potrebama naše nauke u proteklom periodu njena razvitka. Koliko je bilo u njenoj moći redakcija je nastojala da prvenstveno potiče objavljivanje građe koja se odnosi na neobrađene, ili nedovoljno obrađene, važnije probleme hrvatske povijesti. Podjela rada s »Vjesnikom Historijskog arhiva u Rijeci«, koji se posebno posvetio tako potrebnom objavljivanju arhivskih izvora za historiju Istre i Rijeke, dobro je djelovala i dala je dobre rezultate. Nažalost, nije uspjelo ostvariti zamisao IX