ARHIVSKI VJESNIK 9. (ZAGREB, 1967.)
Strana - 322
God. 1332. papa Ivan XXII rezervirao je pravo imenovanja srijemskog biskupa na zahtjev Karla Anžuvinca. 187 Dvije godine kasnije pojavljuju se prelati te biskupije u Knjigama obligacija 188 taksom od 100 for., koja je kroz obrađivani period ostala ista. Prema Eubelu 189 poslije g. 1431. taksa je iznosila 133 1/3 for. Ta se njegova tvrdnja moguće odnosi na biskupe postavljene poslije 1451. g. tj. vremena koje ne obrađuje H. Hoberg. Date se obaveze slažu kronologijom srijemskih biskupa. Prema ispravi kralja Emerika iz 1201. zagrebački je biskup imao 18 crkv. posjeda — nekako oko 23.000 hektara. 190 Osim toga desetina od svega osim goveda povećavala je godišnji prihod »mensae ep.« Zbog toga je izborna taksa zagrebačkih biskupa bila dosta veća od drugih naših biskupa. Ona je od 1304—1421. iznosila 400 for., a od 1420. 2000 for. izjednačivši se tako svojom metropolijom. 191 Prvi se na izbornu taksu od 400 for. obvezao Augustin Kažotić koga je papa postavio za zagrebačkog biskupa. Poslije njega su pape redovno postavljali zagrebačke biskupe. 192 Prema tom podatku ne stoji, kako to donosi A. Ciampi, 193 da nije poznata određena visina takse Augustina Kažotića, niti se njena visina može tumačiti njegovom darežljivošću, već odredbom dobro obaviještene papinske komore. Augustin nije mogao isplatiti cijelu svotu i zato je upao u crkv. kaznu od koje je bio oslobođen, kad je (1305) isplatio 200 for. na račun takse. 194 Zbog tih taksa, kao i ostalih podavanja što su ih kolektori tražili i skupljali za papinski dvor, zagrebački su biskupi često bili prisiljeni na strože traženje desetine. 195 Takav postupak dovodio je do poznatih otpora i otvorenih pobuna. Prema podacima iz Knjiga obligacija mišljenje J. Buturca 196 da je znameniti Pavao Horvat biskupovao do 1386. dobiva još jedan dokaz više, jer se te godine Ivan Šipoški obvezao na plaćanje takse. U istim knjigama 197 devedesetih godina XIV st. tri putà se spominje zagrebački biskup. Da li se tu radi o dvojici ili trojici novopostavljenih biskupa, ne možemo ništa stalnoga znati, jer nemamo uvid u originalni tekst. Uzrok podizanja takse 1420. nije nam moguće upotpunosti protumačiti, a i prelazilo bi okvir ove radnje. Taj je problem veoma zanimljiv i dostojan studija. Svakako se uzrok može naći u povećanju imanja i teritorija same biskupije, ali i u većim potraživanjima što ih je početkom 187 Farlati, VII, str. 551. 188 Hoberg, n. d., str. 112; CD VIII, str. 443. donosi taksu u visini od 100 for. « 89 Eubel, n, dj., II, str. 238. 190 Ljelja Dobronić, Topografija zemljišnih posjeda zagrebačkih biskupa prema ispravi kralja Emerika iz god. 1201, Rad JAZU 283, Zagreb 1951, str. 315. si; M. Mirković, Ekonomska historija Jugoslavije, Zagreb 1958, str. 129. si. 191 Hoberg, n. dj., str. 135. 192 Josip Buturac, Zagrebački biskupi i nadbiskupi 1094—1944., u »Kulturno povjesni Zbornik zagrebačke nadbiskupije«, I, Zagreb 1944, str. 28. si. Već je Urban IV imenovao 1263. protiv volje zagrebačkog kaptola biskupa Timoteja; Tkalčić, Povjesni spomenici si. kr. grada Zagreba, I, Zagreb 1889, str. CXIII. 193 Alfred Ciampi, Blaženi Augustin Kažotić, dominikanac, zagrebački zatim lučerski biskup (oko 1250—1323), prev. Frano Kovačević, Split—Trogir 1959, str. 42. 194 A. Ciampi, n. dj., str. 42. 195 I. Tkalčić, n. dj., str. 8. si.; Historija naroda Jugoslavije I, Zagreb 1953, str. 729. 196 J. Butorac, n. dj., str. 37; Hoberg, n. dj., str. 135. « 97 Hoberg, n. dj., str. 135. donosi obligacije u g. 1394, 1396. i 1397. J. Butorac međutim u tom razdoblju spominje samo dva biskupa Ivana III de Gara (1395—?) I Eberharda de Alben (1397—1406). Vidi J. Butorac, n. dj., str. 38.
