ARHIVSKI VJESNIK 9. (ZAGREB, 1967.)

Strana - 305

TAKSE »SERVITIUM COMMUNE« KOD NAS KROZ XIV I POLOVICOM XV STOLJEĆA Ante Soldo Političko opadanje papinstva tokom XIII st. imalo je, između ostalog, za uzrok i posljedicu ekonomsko slabljenje papinske države. Pobune u Patrimoniju još prije odlaska papa u Francusku, a osobito u periodi Avinjona (1309—1378) i u vrijeme velike shizme (1378—1417), lišavalo ih je sigurnih prihoda s velikih zemljišnih posjeda u Italiji.

1 Sudjelovanje kardinala u diobi prihoda još je više smanjivalo ekonomsku snagu papinske komore.

2 Osim toga, podavanja što su ih nekadašnji vazali plaćali papama pomalo su ili potpuno prestajala ili su dosta neredovito prit jecala u papinsku blagajnu.

3 S druge strane, gradnja veličanstvenog dvora u Avinjonu, skupo uzdržavanje, trošak na plaćeničku vojsku, koja je trebala očuvati dominij u Italiji, proširivanje starih i uvođenje novih kancelarija

4 nije se moglo podmirivati oslabljenim običajnim prihodima. Zbog toga su pape još od Inocenta III (1198—1216) malo pomalo uvodili nov sistem obligacija cijelom Evropom. Taj se sistem nastavio i razvio do vrhunca u vrijeme Avinjona.

5 Među tim novim podavanjima što ih je uvela papinska komora

6 bila su i ona na koja su se morali obvezati crkveni dostojanstvenici prigodom svojeg imenovanja, a nazivala su se »servitium commune«. Takvim podavanjima bili su obuhvaćeni i naši krajevi, a to se u našoj historiografiji tek sporadično dotaknulo. U ovom prikazu nastojat ćemo iznijeti što cjelovitije sistem obligacija »serv. com.« kroz period od 1295—1455. i upozoriti na njihovu veličinu i značaj. Pri tome će nam, uz 1 L. Pastor, Storia dei papi dalla fine del medio evo, vol. I, Roma 1910, str. 63. Područja crkvene države u XIV st., gdje su se nalazila papinska lena i kaštela jesu: Patrimonium s. Petri u Toskani, vojvodstvo Spoleto, Romagna, Ankonska marka, Kampanja i Maritima, Benevent i Ferrara. Nu iz tih krajeva malo je pritjecalo u blagajnu komore, vidi Hergenröther, Handbuch der allgemeinen Kirchengeschichte (u red. P. Kirsch-a), Frieburg 1915, V izd., III t., str. 57. 2 Pastor, u,, dj., str. 63, bilj. 2; H. Pirenne — A. Remaudet — E. Perroy — M. Handelsman — L. Halphen, La Fin du Moyen Age (red. Peuples et civilisation, Louis Halphen et Philippe Sagnac) Paris 1931, str. 86. Kardinalski je kolegij od oko 1289. dobivao polovicu papinskih prihoda, vidi J. Hergenröther, n. dj., str. 54. i 55, bilj. 1. 3 Pirenne, n. dj. str. 90. 4 Pirenne, n. dj. str. 85—86. To su bile Cancellaria, koja je pod vicekancelarom imala sedam ureda za slanje i prepisivanje pisama i bula, Sud Rote uglavnom za poslove oko beneficija, Penitencijaria za procese ekskomunikacija, iregulariteta u dijeljenju sakramenata ili u službi kanonika i Komora, koja je bila neka vrst ministarstva financija. 5 Pastor, n. dj. str. 63. * J. Hergenröther. n. dj. str. 56—58. nabraja 22 vrste raznih podavanja, što ih je pobirala papinska komora. 20 Arhivski vjesnik 305