ARHIVSKI VJESNIK 7-8. (ZAGREB, 1964-1965.)

Strana - 399

PRIKAZI — RECENZIJE MEĐUNARODNA ARHIVISTIČKA BIBLIOGRAFIJA U ČASOPISU »ARCHIVUM« »Archivum«, međunarodni arhivski časopis koji izlazi od 1951. godine, od velikog je značenja za razvoj arhivske teorije i prakse u nacionalnim i inter­nacionalnim okvirima. Pored toga što sadrži studiozne rasprave i materijale međunarodnih kongresa arhivista, on donosi gotovo u svakom broju veoma opširnu analitičku bibliografiju publiciranih radova, koji se odnose na arhi­vistiku i arhive. Bibliografija »Archivum«-a pokazuje stepen razvoja arhivske teorije i prakse u svijetu. Ona donosi problematiku arhivske službe kao i rješenja po poje­dinim problemima. Koliko god su pojedina rješenja utemeljena na konkretnim uslovima pojedinih arhivskih ustanova užeg ili čak nacionalnog područja, ipak ona se često mogu koristiti i primijeniti u domaćim prilikama bilo u cjelini bilo djelomično, ovisno u kolikoj mjeri odgovaraju domaćim uslovima. Arhivistička bibliografija »Archivum«-a je međunarodnog karaktera, jer obuhvaća radove koji raspravljaju probleme zajedničke svim arhivskim služ­bama u svijetu i jer se temelji na podacima radova iz oblasti arhivistike i arhivske službe na području 59 država raznih kontinenata. Veoma je pohvalna odluka redakcije »Archivum-a« da bibliografiji takvog značenja dade u časopisu toliko prostora koliko zahtijevaju sabrani bibliograf­ski podaci. Najčešći je slučaj da bibliografija zauzima pretežni broj stranica »Archivum-a«. Ona je započeta već u drugom svesku iz 1952. godine (str. 105—226) a nastavljena je u trećem iz 1953. god. (str. 109—188), četvrtom iz 1954. god. (str. 217—289), šestom iz 1956. god. (str. 177—282), sedmom iz 1957. god. (str. 61—287), osmom iz 1958. god. (str. 133—197) i devetom iz 1959. god. (str. 125—279). God. 1964. je publiciran posebni bibliografski svezak br. 1 »Archivum«-a, koji obuhvaća publikacije iz 1958. i 1959. god. kao i ranijih godina tako da dopunjuje bibliografije, koje su publicirane u ranijim sves­cima »Archivum«-a. Bibliografski podaci su sistematski podijeljeni u dvije osnovne grupe od kojih su u jednoj sakupljeni podaci o raspravama stručnog i naučnog nivoa, koje općenito razrađuju problematiku arhivske teorije i prakse, a u drugoj podaci o radovima, kojima se razrađuju problemi arhivske službe u pojedinoj državi i u kojima se kritički izdaje arhivska građa. Obje grupe imaju vlastitu analitičku podjelu podataka, jedna na bazi tema po problematici a druga po državama a unutar ovih uglavnom po vrsti arhivskih ustanova. U drugoj grupi su posebno zastupljeni publicirani radovi o arhivima međunarodnih organi­zacija i o arhivima koji su zajednički za više nacija. U prvoj grupi bibliografski podaci su razvrstani po ovim temama: biblio­grafije i općenito o arhivima, arhivistička nauka i terminologija, povijest ar­hiva, nauke koje dopunjuju arhivistiku (paleografija, diplomatika, sigilografija, povijest papira, filigranologija), arhivi i oblast uprave, mjesni arhivi, arhivi privrednih poduzeća i izvori za ekonomsku historiju, privatni arhivi, odabi­ranje i izlučivanje, sređivanje i sistemi sređivanja, problemi inventariziranja 399

Next

/
Thumbnails
Contents