ARHIVSKI VJESNIK 7-8. (ZAGREB, 1964-1965.)

Strana - 386

je slabije pogođena, ali su dobro prikazane njezine šume. Poseban kuriozitet ove karte je prikaz ogulinskog Kleka. Od svih naših gora on je naročito istaknut i prikazan u svojoj karakterističnoj silhueti. Raspoznaje se glavica najvišeg vrha i dvije niže Klečice; na karti piše Kleckberg. List 5 iste podskupine odnosi se na veliku kartu (204 X 241 cm) Ugarske, djelo Ign. Mullera iz 1769 godine. To je mapa veće umjetničke, nego li sadržajne vrijednosti

37

. Rubni bakrorezi, portreti i figure svojevrsno su remek-djelo bakrorezačke umjetnosti. I ova karta, kao i mnoge ranije, pokazuje disproporciju u poznavanju naših krajeva unutar i izvan turske granice. Velike praznine u Bosni i Srbiji nije uspio do popuni ni najbolji umjetnički talenat. Topografski inventar na Mullerovoj karti dobro odražava opće stanje u kartografskom poznavanju naših krajeva sredinom 18 stoljeća. U istoj podskupini za naše krajeve značajne su još dvije karte. Prva od njih (br. 32) je karta evropske Turske u 21 sekciji, djelo pukovnika Franza von Weiss-a

38

. Karta je publicirana u Beču u Generalquartiermeisterstab-u godine 1829 u mjerilu 12 njem. ili geogr. milja = 15,7 cm, tj. u razmjeru 1 : 576.000. To je bila u svoje doba naša najtačnija karta, sa dosta hipsometrijskih podataka, koji doduše nisu sasvim pouzdani, ali su u svakom slučaju tačniji od svih ranijih

39

. Druga karta (br. 33) je mlađeg datuma. Potječe od glasovitog njemačkog kartografa Heinricha Kieperta

40

, a prikazuje također evropsku Tursku. To je kapitalna karta Balkanskog poluotoka i s njom se zapravo zaključuje jedna duga epoha u historiji naše kartografije. Sadržaj ove karte izradio je Kiepert na rezultatima Boué-ovih naučnih ekskurzija po unutrašnjosti Balkanskog poluotoka od 1836—1840 godine. S tim radom riješen je »gordijski čvor Balkana« i pružena prva realna i vjerna slika površja naše zemlje

41

. Podskupina XV sastoji se iz 49 signatura pod kojima su pohranjeni planovi nekadašnjih gospoštija, razna vlastelinstva, posjedi itd. pretežno u Hrvatskoj. Najviše su zastupljeni tereni u okolici Zagreba, Varaždina, Požege, Đakova i Stubice. Podskupina XVI ima 92 signature, sve šumarske karte krupnog mjerila. Najbrojnije su zastupljene mape brodske i gradiške imovne općine. Podskupina XVII je kolekcija katastra. Ima 83 sign, broja. Od mapa su najviše zastupljene katastarske općine Brod, Gradiška, Vinkovci i Petrovaradin. 37 Up. N. Radojčić, op. cit. 1927, 25. 38 Naslov mape glasi »Carte der europäischen Türkei nebst einem Theile von Klein-Asien in 21 Blättern. Nach den besten Hülfsquellen entworfen und gezeichnet durch den k. k. Oberstlieutenant Franz von Weiss, herausgegeben von dem k. k. österr. Generalquartiermeisterstabe im Jahre 1829«; up. V. Haardt von Hartenthurn, op. cit. 1903, 29—33. 39 A. Boué, Die Europäische Türkie, Bd. II, Wien 1889, 494. 40 Naslov karte glasi »General-Karte von der Europäischen Türkei. Nach allen vorhandenen Originalkarten und itinerarischen Hülfsmitteln bearbeitet und gezeichnet von Heinrich Kiepert. Schrift gestochen von W. u. C. Kratz in Weimar. Terrain radirt von C. Cohmann in Berlin. Berlin, in Commission bei Dietrich Reimer 1953 (4 sekcije velič. 44 X 64 cm. Mj. 1 : 1.000.000) 41 Up. V. Haardt von Hartenthurn, op. cit. 1903, 63, 64 i 65. 386