ARHIVSKI VJESNIK 7-8. (ZAGREB, 1964-1965.)

Strana - 373

KARTOGRAFSKA ZBIRKA ARHIVA HRVATSKE U ZAGREBU Dr Mirko Marković Tokom 1961 godine, pripremajući jednu izložbu sa tematikom »Planine na starim kartama jugoslavenskih zemalja«

1

, pregledavao sam kartografsku zbirku Arhiva Hrvatske u Zagrebu. Tom zgodom zapazio sam niz vrijeclnih djela, za koje naši geografi i šira kulturna javnost još premalo znaju. Ova činjenica postala mi je još očitija 1963 godine, kada sam sistematski proučavao sadržaj zbirke. Doista, u ovoj zbirci mogu naši geografi, historičari i drugi kulturni radnici da nađu veliko obilje svakovrsne građe. Do sada se kod nas veoma malo polagalo na historijsku kartografiju. Zastoj na tome području istraživanja trebalo bi svjesno prekinuti i započeti sustavnim i planskim istraživanjima. Koristi bi bile mnogostruke. Uostalom, tako se već radi u mnogim evropskim zemljama, gdje su na području historijske kartografije publicirana upravo monumentalna djela. U ovom prikazu želim prvenstveno dati prikaz sadržaja i opsega zbirke. Usput ću naglasiti djela, za koja smatram da su od naročite važnosti, kako za našu historijsku kartografiju, tako i za našu čitavu kulturnu prošlost. Zbirka prema inventaru ima 2026 signatura, ali realno se taj broj penje na oko 6500 primjeraka. Inventar je podijeljen u četiri glavne skupine: A, B, C, i D. Svaka od ovih skupina podijeljena je u nekoliko podskupina, koje su označene (signirane) rimskim brojevima. Konačno, svaka karta ima svoj broj na arapski. U cjelini, zbirka je sređena dobro, ima svoj unutrašnji logični red, raspoređena je kronološki i prostorno (teritorijalno). Međutim, ima i propusta. To napose vrijedi za skupinu D, gdje se je na okupu našla prava »miscelaria«, koja se je boljom sistematizacijom građe mogla izbjeći. Karte su pohranjene u praktično načinjenim kartonskim fasciklima i većinom su dobro uščuvane. Neke su kasirane na platno ili tvrđi papir. Prema opremi i urednoj pohrani može se reći, da je to sigurno naša najbolje sređena kartografska zbirka u zemlji. SKUPINA A sadrži 143 karte i veći broj duplikata. Tu su prvenstveno okupljene naše najstarije štampane i manuskriptne karte počam od 16 stoljeća na dalje. Skupina je podijeljena u pet podskupina i to: 1 M. Marković, Planine na starim kartama jugoslavenskih zemalja, Naše planine, XV, Zagreb 1963, 66—«2. 373