ARHIVSKI VJESNIK 7-8. (ZAGREB, 1964-1965.)

Strana - 25

I REGESTI I POPISI 1. Inventar Bathoryjeva dijela susjedgradsko-stubičkog vlastelinstva 1564. INTROITUS RESTANTIA CASTRI ZOMZEDWARA AB EGREGIO DOMINO GREGORIO MYNDZENTY MANIBUS GREGORlI LITTERATI DOMBROI DIE PRIMA MARTH ASSIGNATA, 1564.

1 CELLARIUM PENES CZIATORNAM Vas ex Golliak cub.

2

16 in eodem iuris montani

3 cub. 14 Vas ex Golliak cub. 30 Vas ex Golliak cub. 29*/« Vas ex Golliak cub. 35 Vas ex Golliak et Perowicza rubrum . cub. 20 Vas ex Thergowsthiak

4 cub. 9 1 Kad je 3 IX 1551. susjedgradsko-stubičko vlastelinstvo vraćeno nasljednicima porodice Hennyngh po ženskoj liniji, polovina vlastelinstva je pripala ugarskoj velikaškoj porodici Bathory koja je vukla lozu od Uršule, kćeri Ivana Hennyngha, dok su drugu polovinu dobili potomci Katarine — također kćeri Ivana Hennyngha — Andrija Teuffenbach — Hennyngh i Helfrik Sebriak. Stvarni uživaoci vlastelinstva bili su 1551—1563. sudac kraljevske kurije Andrija Bathory i Andrija Hennyngh — Teuffenbach (kraće vrijeme i'Sebriak). Međutim na vlastelinstvu su u tom periodu bile podijeljene samo gospodarske zgrade, a sve posjede i kmetove suvlasnici su uživali zajednički; dijelili su se samo gotovi prihodi. Inventar (restantia castri) je sastavljen samo za pokretnu imovinu Bathoryjeva dijela susjedgradsko-stubičkog vlastelinstva, a predstavlja svojevrsni zapisnik kojim se razdužio Bathoryjev upravitelj (provizor) Grgur Myndzenthy (Sesvetički) koji je tim dijelom vlastelinstva upravljao 1556—1564. 2 cubulus, vedro, kabao — jedinica mjere za tekućine i sitne suhe stvari; veličina te mjere je bila vrlo nestalna, a osim toga specifična za pojedine krajeve. U Ugarskoj vedro iznosi između 62,5 i 125 litara, a u Ljubljani u XVI st. 45—43 litre (B r o m 1 e j, n. dj., str. 50; H e r k o v, Građa za financijsko-pravni rječnik feudalne epohe Hrvatske II, str. 31). Postojalo je i posebno zagrebačko vedro; tri polovnike (po_ lonke) sačinjavale su »unum zagrabiensem cubulum seu duo casones« (Mažurani ć, Prinosi za hrvatski pravno-povijesni rječnik, Zagreb 1908—1922, str. 113). Vedro se na području Susjedgrada sastojalo od 20 pinti (NRA, sv. 948, br. 11.), jednako kao na Dubovcu, gdje vedro iznosi »mazanas 20 seu pintas« (L o p a š i ć, Hrv. urbari, str. 124). 3 ius montanum, gornica, goršćina — daća u vinu koju su podložnici davali od svojih vinograda (»od trsja«); u inventaru se dakle posebno označava vino koje je vlastelinstvo dobilo tom daćom, a posebno prirod iz vlastitih vinograda. 4 Goljak, Perovica i Trgovščak — vlastelinski vinogradi u blizini Susjedgrada.