ARHIVSKI VJESNIK 7-8. (ZAGREB, 1964-1965.)

Strana - 14

nije dovoljno isticana uloga komorske uprave na tom vlastelinstvu, tj. da je toj upravi u borbi protiv Tahyja pripadala daleko veća uloga nego porodici Hennyngh.

34 Izvještaji i pisma komorskog provizora Stjepana Gerdaka Ugarskoj komori iz perioda 1567—1568. imaju posebnu vrijednost za upoznavanje odnosa na tom vlastelinstvu. U Gerdakovoj kores^ pondenciji se nalazi dosta novih podataka o Tahyjevu odnosu prema seljacima. Ona pokazuje da je u sukobima Tahyja i komorske uprave, kao suvlasnika Susjedgrada i Stubice, istaknuto mjesto dobilo pitanje položaja kmetova, premda su ti sukobi u osnovi imali karakter borbe za štlo veće sudjelo;vanjei u feudalnoj eksploataciji. Nove isprave unose također nekoliko nadopuna u prikaze odnosa Tahyja i Hennynghovaca, naročito u periodu 1564—1565.

35 Isprave iz ove građe osvjetljavaju također uvjete pod kojima je Tahy 1569. došao u zakup fiskalnog dijela susjedgradsko-stubičkog vlastelinstva. One pokazuju da Tahy taj dio vlastelinstva nije primio od Ugarske komore, kako se navodilo u literaturi, nego da ga je primio nakon pregovora i sporazuma s kraljem.

3

" Izvještaj kraljevske komisije iz 1569. upotpunjuje podatke o postanku tog zakupa i sliku o odnosima na vlastelinstvu. Nekoliko spisa prikazuju borbu porodice Hennyngh za povratak na susjedgradskoi-stubičko vlastelinstvo i odnose na vlastelinstvu nakon restituoije te porodice na Susjedgrad 6. VIII 1572. Građa o susjedgradsko-stubičkom vlastelinstvu 1564—1574. ne sadržava mnogo direktnih podatka o buni 1573. Ona može poslužiti tek upoznavanju njenih uzroka i konkretne klasne borbe na njenom glavnom žarištu. Cjelokupna građa pokazuje da se u drugoj polovini XVI st. feudalna eksploatacija na tom vlastelinstvu povećavala u iprvom redu na području naturalne, i zatim nešto i na području novčane rente.

37 Posebno se ističe povećavanje naturalnih tereta u vinogradarstvu, koje je na tom vlastelinstvu vrlo razvijeno. Odnosi na tom vlastelinstvu i njegova privredna struktura dopuštaju također da se neki elementi programa seljačke bune 1573. protumače na drugačiji način od uobičajenog (problem lojalnosti vladaru i problem trgovine). Podaci iz ove građe mogu, dakle, poslužiti potpunijem upoznavanju različith oblika klasne borbe susjedgradsko-stubičkih kmetova u periodu narastanja protivurječnosti koje su dovele do bune 1573. Ta se borba može pratiti od Tahyjeva dolaska na vlastelinstvo pa sve do polovine 1572. U svijetlu tih izvora sudjelovanje seljaka u sukobima Hennynghovaca i Tahyja dobiva već u početku značenje svojevrsne borbe protiv novih feudalnih tereta. Jedan spis npr. pokazuje da su se seljjaci progna34 u literaturi se komorska uprava obično prikazivala samo kao objekt Tahyjevih nasilja (v. npr. Hartinger, Hrvatsko-slovenska seljačka buna 1573, Osijek 1911. str. 108) 35 To su npr. podaci koji pokazuju da Tahy nije iznenadno kupio Bathoryjev dio vlastelinstva, podaci o Tahyjevu izbacivanju sa Susjedgrada, prilikama koje su prethodile bici kod Susjedgrada 3. VII 1565, o Tahyjevu povratku na vlastelinstvo u kolovozu 1565. itd. 36 Hartinger, n. dj., str. 110—11. 37 Različita mišljenja o razvitku feudalne rente pred seljačku bunu v.: N. Klaić, O razvitku feudalne rente u Hrvatskoj i Slavoniji u XV. XVI. staoljeću, Radovi Filozofskog fakulteta, Odsjek za povijest IH, Zagreb 1960, str. 39—60; J. V. BromleJ. Još jednom o pitanju razvoja feudalne rente u Hrvatskoj potkraj XV i XVI st., Historijski zbornik XVI, 1963. str. 269—289. 14