ARHIVSKI VJESNIK 7-8. (ZAGREB, 1964-1965.)

Strana - 9

Bromlej je dobro primjetio da je historičare navelo na obradu prilika pred bunu i objavljivanje tih pojedinačnih isprava shvaćanje da su Tahyjeva nasilja glavni uzrok seljačke bune.

12 No bez obzira na to, svi su tti radovi, pa i sitni prilozi, doprinos upoznavanju jednog važnog perioda. Prikazi seljačke bune koji su slijedili iza tih priloga mogLi su posvetiti mnogo više pažnje genezi njenih uzroka. Međutim, kako se među arhivalijama koje je 1885. Khuen-Hederwary otpremio u Budimpeštu nalazila i zbirka Neoregestrata acta, spisi o prethistoriji bune iz te Zbirke postali su gotovo nepristupačni, a Kukuljević ih u svojim radovima, barem što se tiče socijalno-ekonomskih odnosa, nije ni približno iscrpio do kraja. Tome treba dodati da sva objavljena građa o prilikama pred bunu čini samo neznatni dio materijala koji o tom periodu postoji a različitim arhivima. Građa koju ovdje objavljujemo sakupljena je iz fondova Arhiva Hrvatske. Najviše isprava pripada arhivu Zagrebačkog kaptola.

13 Kaptol je u XVI st. bio vjerodostojno mjesto pred kojim su se odvajali gotovo svi pravni poslovi te su u njegovu arhivu sačuvane i brojne isprave o Susjedgradu i Stubici (različite tužbe, protestacije, uvođenja u posjede, obveznice, istrage i si.). Uz to, protokoli kaptolskog vjerodostojnog mjesta (Protocolla Capituli seu Faesiones) imaju posebnu vrijednost, jer sadržavaju koncepte isprava koje se nisu sačuvale u uobičajenoj formi. Iz kaptolskih protokola objavljena je dosada o susjedgradsko-stubičkom vlastelinstvu samo jedna isprava,

14 a u ovoj građi objavljuje se iz tih protokola 31 isprava. Kao što je već spomenuto, F. Rački je iz kaptolskog arhiva objavio 10 isprava o seljačkoj buni i kanoniku Franji Filipoviću. Te isprave pripadaju seriji spisa Acta Capituli antiqua. Iz te serije ovdje se objavljuju samo 3 isprave. Iz abecedne serije kaptolskog vjerodostojnog mjesta (Acta loci credibllis, series I) štampa se 9, a iz kronološke serije (Acta loci credibilis, series II) 14 isprava i bilježaka. U kaptoläkom arhivu se nalaze dva koncepta istrage protiv Tahyja iz 1567. koja je publicirana prema originalu iz zbirke Neoregestrata acta.

15 Kako se u! osnovnom konceptu te istrage nalaze neke izjave susjedgradsko-stubiČ'kih seljaka o feudalnim teretima koje nisu unesene u konačnu redakciju isprave (prekrižene su još u konceptu), u izvodima se objavljuju i 'te izostavljene izjave. Iz zbirke Neoregestrata acta štampa se 37 spisa. To su spisi i ispraye koje se najvećim dijelom odnose na period rada komorske uprave na susjedgradsko-stubičkom vlastelinstvu (1566-1569). U toj zbirci nekadašnjeg Ugarskog komorskog arhiva ima inače dosta isprava i o ranijoj povijesti tog Vlastelinstva, koje iz već spomenutih razloga ne dolaze u obzir za objavljivanje u ovoj građi. U arhivu Ugarske komore bila su još dva fonda s. materijalom o susjedgradsko-stubičkom vlastelinstvu; u zbirci Urbaria et Conscriptiones nalazio se sesionalni regest donjostubičkog posjeda iz 1567. koji objavljujemo u cjelini, a u zbirci Relationes commissariorum 12 B romlej, n. dj., bilješka na str. 12. 13 Arhiv Prvostolnog kaptola u Zagrebu, I odjel. 14 Vj. Kaić, VZA XI, str. 134—136. "Bojničić, VZA XII, str. 16—47; isprava o toj istrazi čuva se pod signaturom: sv. 632, br. 36. 9