ARHIVSKI VJESNIK 6. (ZAGREB, 1963.)
Strana - 8
mačenja jer se pretpostavlja da su ipak dovoljno poznati i razumljivi. Objašnjeni su tek izrazi izričito stranog porijekla. U »Dodacima« objavljuje se nešto dokumentarne građe koja ilustrira neke važnije događaje iz mladosti Frana Šupila, zatim iz izbornih borbi 1906. do 1910. god. koji upotpunjuju objavljene tekstove korespondencije i predstavljaju korisnu dopunu cjelokupne građe koja se ovdje objavljuje. U sadržajnom pogledu mislimo da je suvišno isticati vrijednost ove građe kao historijskog izvora. Općenito je poznata vrijednost memoarske građe i korespondencije, kao često vrlo značajne i bitne dopune arhivskoj građi iz službenih izvora. Kada je pak u pitanju građa koja je nastala od djelatnosti ličnosti takvog formata, dometa i značenja kao što je ličnost Frana Šupila, možemo reći da se zaista radi o prvorazrednim izvorima za historijska istraživanja. Vremenski ova građa obuhvata historijski period od godine 1891. do god. 1914. Najbolje je zastupan period 1894—1912. godine za koji je sačuvana građa ipak potpunija. Objavljena građa svakako će dobro doći za ocjenu razvoja političkih koncepcija samog Frana Šupila, no, isto toliko i za razvoj pojedinih faza građanskog političkog života u periodu zadnje decenije XIX st., pa do pred prvi svjetski rat, prije svega u Hrvatskoj, ali dijelom i u ostalim južnoslavenskim zemljama. Pokazuje to već i sam pregled tolikih istaknutih političkih ličnosti o kojima je riječ u objavljenim tekstovima, ličnosti kojih stavovi i postupci se prikazuju, popraćeni poznatim Supilovim oštroumnim, često nesmiljenim, ali uvijek znalačkim i dalekovidnim primjedbama, koje pokazuju izvanredni talenat i pronicljivost ovog svakako najdarovitijeg i najbistrijeg građanskog političara svog vremena na slavenskom jugu. Svestrana politička nadarenost Frana Šupila, dinamizam i stil njegova političkog rada, neiscrpna energija i izvanredna prodornost, ukratko osobine koje su ovog »prefekta« Poljodjelske škole u Dubrovniku dovele do naj zapaženije političke ličnosti u južnoslavenskim zemljama na prelazu stoljeća i do pregovarača — zastupnika jugoslavenskog pitanja u vodećim evropskim kabinetima tokom prvog svjetskog rata itd., sve to pridonosi da objavljena građa ne sadrži tek neku dijelom upotrebljivu faktografiju ili šturo registrirane podatke, već vrlo brojne podatke i osvjetljava ih iz mnoštva aspekata koji nam iz drugih izvora nisu ni izdaleka tako uočljivi. U tome je posebna vrijednost ovdje objavljene građe i zato je također bilo potrebno njeno publiciranje, koje će, nadamo se, biti od' nesumnjive koristi za naučna istraživanja 2 . Svakako će naime, oštroumne Supilove analize lica i naličja mnogih političkih zbivanja olakšati savremenoj kritičkoj historiografiji studij odnosnog historijskog perioda. Na kraju, dužnost nam je da izrazimo svoju zahvalnost svim ustanovama i pojedincima, kojih je vrlo velik broj, a koji su nam pomogli u prikupljanju građe i podataka potrebnih za njeno redigiranje i pripremu za štampu. 2 Napomena redakcije: Redakcija »Arhivskog vjesnika« bit će zahvalna svima koji joj mogu javiti podatke o Supilovoj korespondenciji, koja se možda još negdje nalazi u privatnom posjedu ili javnoj zbirci, a ovdje nije uzeta u obzir, te bi je trebalo naknadno objaviti i tako upotpuniti ovdje objavljene tekstove. 8
