ARHIVSKI VJESNIK 6. (ZAGREB, 1963.)

Strana - 82

Dočim danas u listu kojim raspolažem slobodan sa.

.. brata rogjenoga, ako vidim da zaslužuje. Zato volim i ma.

.. Ovo bijaše jedan od glavnih uzroka zašto se ne prihvatih ... »Hrvatske Domovine«

2

, nazad 3 godine. Tražio sam im da mi

... u ruku dadu, bez ikakve odgovornosti klubu, u kom se članovi megju sobom prepiru inade i svagjaju. Poznam svoja načela, osvjedočen sam u njima i list nebi upadao u načelne pogreške proti stranci prava. Zato mogoh jamčiti mojim poštenjem. List bi bio hrvatski u duhu stranke prava; svako pitanje bilo bi sa tog stanovišta gledano; ali ne htjedoh da mi osobno niko zapovijeda — jer kako lijepo vidimo David danas misli jedno, sutra drugo — Grga

3 je prenagal, Rukavina prespor, Ružić

4 se ne snagje brzo u dnevnim pitanjima, Banjavčić dobar čovjek, koji nije u Zagrebu; u Zagrebu pak previše spletkara i rovara koji bi mi iza leg ja radili. Zato htjedoh imati list potpuno u mojim rukama. A u stanovitome roku pak neka skupština stranke prava (a ne pojedinci) odluči, da li je list odgovarao ili nije zadaći i načelu. Ako bi rekli ne, ja bi se povukao . Ovo bijahu ondašnji moji uvjeti »Hrv. Domovini« — koji u glavnom sadrže i danas moje načelo i mnijenje u ovom poslu. Ne htjedoše ih primiti i »Hrv. Domovina« . . .kim nadzorom (trista baba kilavo dijete!) usprkos kojemu lutala je

... draga, da je kadgod bila sve drugo nego pravaški list. A i

... počiniti groznih blamaža. Recite i sami da li je ovako? ... bilo vrlo milo doći tamo i to radije u Zagreb nego na Rijeku. Vidim mnoge

... bi osjećam da bi se mnogo lako dalo ispraviti uz načelo, osvjedočenje ... rad. Ali u tom slučaju želio bi imati svoj list ili barem uz tako

... neoodvisnost bude naprama osobnim uplivima garanti.

... Inače volim ostati sa mojom malom »Crvenom«, koja ako i

... moje potrebe nijesu tako velike. ... veleučeni gospodine, što sam Vam iskreno i bistro izložio moje

... predmetu i pitanje o kom mi pisaste. P. S. .. .Vas o »Hrv. Slozi«

5 bio je učinjen nekoliko dana prije nego li sam primio prvi ... sam znati za moje ravnanje kao urednik »C. H.«. Pripravan sam, ako Vam treba, ... glede lista, u koliko sam u tom stekao nekog isku.

.. * Pismo jako oštećeno, manjka jedan dio lista. 1 Linić dr Rude, j^vni radnik i advokat (Trsat, 24. IV 1861 — Trsat, 21. I 1937). Kao student prava surađuje sa pravaškim prvacima. Ulazi u advokatsku kancelariju Erazma Barčića u Rijeci koja je središte na-odnog života u Hrvatskom primorju. G. 1895. izabran je u Središnji odbor Stranke prava. Aktivan je na narodnom polju i u Istri. Kao istaknutom pravašu Khuen mu uskraćuje advokatski stallum agendi. Sudjeluje pri pozivu sušačko-riječkih Hrvata Supilu da se preseli na Rijeku radi uređivanja političkog lista. Njegovo dopisivanje sa Supilom o tome traje godinu dana; u najtjesnijim su vezama do Supilova odlaska u emigraciju početkom rata. Surađuje u »Novostima«, »Obzoru« i drugim novinama. Opširnije o njemu vidi: »Primorske novine«, 1937, br. 462; »Novosti«, 1937, br. 23; »Mjesečnik«, 1937. 2 »Hrvatska domovina«, list počeo izlaziti 2. XII 1895. u Zagrebu kao nastavak »Slobode«; novine Stranke prava. Izlazila je do 30. XII 1900. Prvi urednik bio je A. Harambašić. 3 T u š k a n dr Grga, političar (Velemerić kraj Karlovca, 1845 — Sisak, 22. II 1923). G. 1883. izabran je u Hrvatski sabor kao pristaša Stranke prava. U njeno ime podnio prijedlog da se ban Khuen stavi pod optužbu što je hrvatske arhivalije poslao u Budimpeštu. Na sjednici Sabora u sukobu zbog toga Khuen je tvorno napadnut. U procesu koji je slijedio nakon toga Tuškan je pod zakletvom izjavio, da je vidio udarac kojim je Khuen izbačen iz sabornice. Optužen radi krive zakletve osuđen je na dvije godine tamnice i gubitak advokature. Nakon što je u Stranku prava ušao dr J. Frank priključio se pravašima »domovinašima« koji su se sa pristalicama Neodvisne narodne stranke — »obzorašima« — stopili u Hrvatsku stranku prava. Ova je skupa sa Hrvatskom pučkom naprednom strankom bila aktivna pri stvaranju Riječke rezolucije i Hrvatsko-srpske koalicije kojoj je postao predsjednik. Od 1897. stalno je