ARHIVSKI VJESNIK 6. (ZAGREB, 1963.)

Strana - 57

Nego kad bi Janjinu dobili, pak sve da Ston i propane, mala baš šteta. Narodnjaci još nijesu stavili kandidata. U Blatu od Korčule imadu svoga, ali to su sve mjesne kandidature. Stranka se nije još izjavila. Ne predaj dakle! Ako bude što dobra, biće za tebe. Ako propanemo — što mi se čini nemoguće — onda ni luka jeo ni njime vonjao. Čingrija misli kandidirati u trgovačkoj komori, eventualno u veleporeznicima dubrovačkim, eventualno u spljetskim. Talijanaši u gradu postavljaju svoga kandidata dra Nika Svilocossi

2

, koji se još nećka, a Srbi će glasovat opet za Gondolu

3

. U takvim prilikama Hrvati složni mogli bi se štogod nadat, ako bi nosili Degiulli, koji bi se drage volje primio — da zna da neće bit izabran. I ovakijeh ima. Piši, ako imaš vremena što je tamo! Nadate li se čemu iza poraza u Muću

4

? Sad puno pozdravi Ferri

5 i malog Vicu. 1 Birani birači Stona bit će pravaši. 2 Svilocossi dr Niko, advokat (Dubrovnik, 26. IX 1854 — Dubrovnik,

. 24. XII 1929). U mladosti autonomaš, kasnije se nije isticao politički. i Gondola Frano, načelnik Dubrovnika (Dubrovnik, 4. VIII 1833 — Dubrovnik, 3. VII 1899). Od 1883—1895 član Sabora; neko vrijeme zastupnik i u Carevinskom vijeću. Do 1885. u vezi je s Narodnom strankom. Od 1889, kad je došlo do srpsko-talijanske suradnje u Dubrovniku, do smrti bio je njen vođa i načelnik grada (od 1890). Opširnije o njemu vidi: »Dubrovnik«, 1899., br. 28 i »Crvena Hrvatska«, 1899, br. 25, nekrolog od Šupila. 4 u Muću pravaši odustali u III tijelu prilikom općinskih izbora zbog velikih nezakonitosti i pored utoka splitskom poglavarstvu. Vidi »Narodni list«, 1895, br. 65 od 14. VIII. 5 F e r r i dr Jure, pravnik i političar (Trpanj, 1866 — Imotski, 1917). Disciplinski progonjen zbog uvođenja hrvatskog jezika u sudsku administraciju u Vrgorcu; u znak protesta dao ostavku na državnu službu, što je oduševilo javno mišljenje te je kao pravaš izabran zastupnikom zadarskih vanjskih općina u Carevinskom vijeću za razdoblje 1900—1906. Potpisnik manifesta protiv nasilja bana Khuena (1903), a Riječku rezoluciju (1905) potpisao naknadno. Advokat u Imotskom. Opširnije o njemu vidi: »Narodni list«, 1917, br. 21; »Male novine«, 1917, br. 73. NBS 23. (Mjesto i datum izostavljeni; po sadržaju pismo spada ovdje.) Nakon povratka iz Zadra Šupilo javlja Rafu Arneriju o izbornim izgledima, te da je Središnji odbor odlučio da u nesigurnim kotarima pravaši glasaju za narodnjake uz protuusluge. U slučaju srpsko-talijanske suradnje, pravaški veleporeznici odlučuju. Ponovo moli adresata da se kandidira. Primio sam Vaše cijenjeno pismo preko dra. Paštrovića. U Zadru bilo je malo prepirke radi raznih predloga o proglasu, ali onaj koji je štampan primljen je jednoglasno. Što Vam se čini? Izgledi u mnogim mjestima nijesu baš loši. Zadarske vanjske općine sigurne su i bez i čije pomoći, ako narodnjaci ne glasuju za autonomaše. To bi ih megjutim u narodu ubilo. I drugdje ima nada. Ja računam, da ćemo, ako srednje ispane dobiti 7—8 zastupnika; ako ispane loše onda 4. Mogli bi i više od 8 ako poso pogje dobro, te ne bude u zadnjem času izdaje kao u Blatu. Prihvaćeno je jednodušno, da u pogibeljnim kotarima u najkrajnjem slučaju moramo glasovati bezuvjetno za narodnjaka, da se ne raskopa pokr. 57