ARHIVSKI VJESNIK 6. (ZAGREB, 1963.)

Strana - 30

veleporeznike gdje su naši slabi. To je bilo sve, da ne bi izišao Bonda ili. Lapenna

18

. Bjelanović

19 je pak odgovarao da bi »Srbi« sjev. Dalmacije na topristanuli, nu da su Dubrovčani u kompromisu sa autonomašima i onda bi morali i općinsku svezu razbiti. Osim toga u stranci ne ima dišipline, Dubrovački i bokeljski Srbi neće slušati kako što nijesu ni 88. itd. Onda su naši meka »Obzor« ne vjeruje) Srbi otišli u Zadar da sklone svoje na svezu s autonomašima koji su sa smrću Bajamontia

20 podigli glavu. I uspjeli su na ove pogodbe: autonomaši imaju metnuti zast. u sj. gr. Srbi u južnim ne izigjeli tali j an u sjev. kandidiraće u veleporeznicima, propane li Srb u južnim tad će on. U slučaju da bi oba propala ili oba dobili, kompromis serazbija i u veleporeznicima stavlja kandidata svaki na svoju ruku jer autonomaši mrzu Srba kao vraga a Srbi njih kao gjavole i ni jedan neće da drugi ima više jednoga. Krasne koalicije! To sve proti nama. Mi naravno pomoćemo narodnog kandidata nu ne otvoreno već nadasve pobijajuć njihovu svezu i zato Vam najviše pišem i molim Vas na nastojite da nebi »Hrvatska«

21 se oborila na nas za to, jer napokon i ono su Hrvati. Ja sam pisao mojim prijateljem pravašima u Spljetu Buliću

22 i Trumbiću2* kako stvar stoji. Mi amo ne odobravamo držanje Prodanovo

24

. Kad se donose hiljade i hiljade iz Beča i prosiplju u puk (kako što Bonda radi) da ga zavedu u srpsko i autonomaško kolo imao bi imati bar u onom trenutku pametnijeg posla nego grditi naše narodnjake. Što se tiče ugovora sa Srbima dao bi mu i pravo i krivo: pravo jer se s onim karonjama ne bi imalo ugovarati a krivo Jer je kotar veleporeznika više njihov nego naš; tu je Zadar koji ima više veleporeznika nego Spljet radi dobro unajmljenih kuća raznim uredima, pak oni sa Srbima imadu neograničenu većinu jer u Boki je veleporeznik i onaj koji plaća samo 50 fior. godišnjeg poreza. Zato izmed Bonde i Lapenne i Bjelanovića skoro neznam što je gore što bolje. Oprostite i da sam Vam preporučen radi »Hrvatske«; naš je list privrženikom stranke koja zastupa načela koje i on, nu sad bi valjalo radit kakc sam kazao. P. S. Primio sam 100 fior. ali neznam u čije ime. Molim Vas bili mi to naznačili? 1 Folnegović dr Fran, političar i publicist (Slanovec kod Zagreba, 17. II 1848 — Zagreb, 18. VII 1903). G. 1875. zastupnik u Hrvatskom saboru kao pristaša Stranke prava. Radi uspješnijeg suprotstavljanja Khuenovim nasiljima nastoji ostvariti suradnju Stranke prava s Nezavisnom strankom (»obzorašima«), te 1894. dolazi do njihove koalicije. Da bi koalicija što prije postala sposobna da preuzme vladu, daje izjavu u »Neue freie Presse« o velikim uspjesima režima u Bosni i Hercegovini kojima upravlja od 1882. B. Kâllay kao austro-ugarski ministar financija. U istom je cilju na sjednici Gradskog zastupstva u Zagrebu 1895. osudio, iako uvijeno, studente koji su povodom dolaska Franje Josipa I u Zagreb spalili mađarsku zastavu. Radi toga Ante i Mile Starčević, Josip Frank i Eugen Kumičić istupaju (22. X 1895.) iz kluba Stranke prava, osnivaju Cistu stranku prava, a Folnegović se povlači iz aktivne stranačke politike, ali i nadalje nastoji oko fuzije Stranke prava i Nezavisne stranke. Potanje o njemu vidi: »Hrvatski branik«, 1903, br. 56; »Obzor«, 1903, br. 163; »Enciklopedija Jugoslavije«. 2 Talijanski: pod vrlo žalosnim dojmom. 3 »Obzor«, politički dnevni list. Počeo izlaziti u Zagrebu 1860. pod nazivom »Pozor«. O njemu vidi: »Obzor«, jubilarni broj, Zagreb 1910; J. Horvat, Povijest novinarstva Hrvatske 1771—1939. Zagreb 1962; »Enciklopedija Jugoslavije«. 4

Matijević dr Vlaho, odvjetnik u Dubrovniku. Clan srpske narodne stranke u Dubrovniku. 1899. zastupnik u Dalmatinskom saboru. 5 Sundečić Jovan, pjesnik (Golinjevo, 24. VI 1825 — Kotor, 6. VII 1900). Kao svećenik služio do 1853 u Peroju, zatim u Zagaru i Skradinu. Od 1854—1863. profesor bogoslovije u Zadru. 1864—1874. bio je lični sekretar crnogorskog kneza Nikole. Od 1874. do smrti živio u Kotoru. Bio je urednik raznih listova (»Glasnik dalmatinski«, »Zvezda«, godišnjak »Orlić«, politički list »Crnogorac«). Zagovarao je slogu Hrvata i Srba. Više 30