ARHIVSKI VJESNIK 6. (ZAGREB, 1963.)
Strana - 303
Materijali: Porezni registri i porezi 1567 (Josip Kollmann). Ovo je jedan od najstarijih i najpotpunijih sačuvanih poreskih popisa u Češkoj. Pisac je na kraju dodao abecedni popis poreskih obvezanika, koji je popis sam sastavio. Prilozi kartografiji čeških zemalja u XVII i XVIII s t. (Franjo Roubik). Pisac napominje da u raznim češkim arhivima, bibliotekama i muzejima ima veliko mnoštvo starih mapa koje su nastale radi ekonomskih potreba i zbog pravnih sporova među feudalcima, a do danas nisu ni inventarizirane ni popisane u kartoteci pa prema tome ni pristupačne znanstvenom istraživanju. U ovom prilogu pisac najprije iznosi 7 zanimljivih primjera iz kartografske povijesti (tako mapiranje Dunava i drugih plovnih rijeka na početku XVIII st.), zatim opisuje 66 važnijih mapa (geografskih karata) koje su izrađene u Češkoj, uglavnom u XVIII st. Češki vladarski pečat kralja Ladislava — njegov opći crtež (Franjo Beneš). Pisac opisuje dva tipa većega kraljevskog pečata i jedan tip manjeg kraljevskog pečata. Pečati su reproducirani u prilogu na boljem papiru. Na kraju 1. broja, među »Vijestima«, prikazana su na 20 strana temeljna pravila za rad u državnim arhivima SSSR. Broj 2. Dokumenti: Dokumenti o nacističkoj politici istrebljivanja ljudi (Karlo Fremud). Ovdje su objavljeni važniji, opći dokumenti, pisani izvornim njemačkim jezikom, iz kojih se vidi da su njemački nacisti namjeravali češke zemlje posve germanizirati odn. Čehe u Češkoj i Moravskoj posvema zatrti. Članci: Prilog o razvitku i organizaciji okupatorske uprave u češkim zemljama godine 1939-1945 (Stanislav Sisler). Ovdje je ukratko na 50 strana opisana njemačka okupatorska uprava u češkim zemljama (proglašenje protektorata, cilj okupatorske uprave, opća karakteristika te uprave). Vrhovni organi državne vlade i uprave u Slovačkoj 1938-1945 (F. Bielik i J. Sopko). U ovom je članku prikazana organizacija i djelovanje sabora, predsjedništva vlade, ministarstava (unutrašnji poslovi, školstvo i narodna prosvjeta, socijalna skrb i zdravstvo, pravosuđe, gospodarstvo, promet). Razvitak uprave državnih šuma i posjeda iza g. 1918 (A. Turek — J. Görner). Pisci su prikazali upravu državnih šuma i državnih posjeda ili vlastelinstava od g. 1918-1948 (u daljnjem broju slijedi nastavak), i to tako da je najprije opisano stanje u Prvoj republici, zatim u doba okupacije i onda u Drugoj republici. Napose su nabrojene sve šumarije i posjedi odn. radne organizacije (jednotky) I i U stupnja. Organizacija i dokumenti redovite gradske uprave u Litomyslu (Didmila Dédkova). Najprije se govori o osnutku redovite gradske uprave, zatim o organizaciji uprave i konačno o arhivskoj građi koja je nastala djelovanjem gradske uprave. Uprava je bila podijeljena na opću, sudsku i gospodarsku. Razni spisi i uredske knjige o kojima pisac potanje piše potječu iz XVIII i XIX st. Među »Vijestima« nalazi se na prvom mjestu izvještaj o međunarodnoj konferenciji »Okruglog stola arhiva« u Madridu 1962. Tu se raspravljalo o definiciji termina »arhiv«. Prema raznim odgovorima na prije izvršenu anketu izlazi da su mišljenja arhivista još uvijek podijeljena, pa dok jedni pod »arhivom« razumijevaju skup dokumenata, drugima je »arhiv« — ustanova, a trećima — zgrada (spremište, mjesto). Ostale su teme raspravljanja bile: arhivski dokument, arhivski fond, zadaća arhivske uprave, zadaća (služba) arhivista, upravni arhivi ili registrature, arhivi i registrature, arhiv i dokumentacija, arhivi i knjižnice, arhivi i muzeji. 303