ARHIVSKI VJESNIK 6. (ZAGREB, 1963.)

Strana - 303

Materijali: Porezni registri i porezi 1567 (Josip Kollmann). Ovo je jedan od najstarijih i najpotpunijih sačuvanih poreskih popisa u Češkoj. Pisac je na kraju dodao abecedni popis poreskih obvezanika, koji je popis sam sastavio. Prilozi kartografiji čeških zemalja u XVII i XVIII s t. (Franjo Roubik). Pisac napominje da u raznim češkim arhivima, bibliotekama i muzejima ima veliko mnoštvo starih mapa koje su nastale radi ekonomskih potreba i zbog pravnih sporova među feudalcima, a do danas nisu ni inven­tarizirane ni popisane u kartoteci pa prema tome ni pristupačne znanstvenom istraživanju. U ovom prilogu pisac najprije iznosi 7 zanimljivih primjera iz kartografske povijesti (tako mapiranje Dunava i drugih plovnih rijeka na početku XVIII st.), zatim opisuje 66 važnijih mapa (geografskih karata) koje su izrađene u Češkoj, uglavnom u XVIII st. Češki vladarski pečat kralja Ladislava — njegov opći crtež (Franjo Beneš). Pisac opisuje dva tipa većega kraljevskog pe­čata i jedan tip manjeg kraljevskog pečata. Pečati su reproducirani u prilogu na boljem papiru. Na kraju 1. broja, među »Vijestima«, prikazana su na 20 strana temeljna pravila za rad u državnim arhivima SSSR. Broj 2. Dokumenti: Dokumenti o nacističkoj politici istrebljivanja lju­di (Karlo Fremud). Ovdje su objavljeni važniji, opći dokumenti, pisani izvor­nim njemačkim jezikom, iz kojih se vidi da su njemački nacisti namjeravali češke zemlje posve germanizirati odn. Čehe u Češkoj i Moravskoj posvema zatrti. Članci: Prilog o razvitku i organizaciji okupatorske uprave u češkim zemljama godine 1939-1945 (Stanislav Sisler). Ovdje je ukratko na 50 strana opisana njemačka okupatorska uprava u češkim zem­ljama (proglašenje protektorata, cilj okupatorske uprave, opća karakteristika te uprave). Vrhovni organi državne vlade i uprave u Slovačkoj 1938-1945 (F. Bielik i J. Sopko). U ovom je članku prikazana organizacija i djelovanje sabora, predsjedništva vlade, ministarstava (unutrašnji poslovi, školstvo i narodna prosvjeta, socijalna skrb i zdravstvo, pravosuđe, gospodar­stvo, promet). Razvitak uprave državnih šuma i posjeda iza g. 1918 (A. Turek — J. Görner). Pisci su prikazali upravu državnih šuma i državnih posjeda ili vlastelinstava od g. 1918-1948 (u daljnjem broju slijedi nastavak), i to tako da je najprije opisano stanje u Prvoj republici, zatim u doba okupa­cije i onda u Drugoj republici. Napose su nabrojene sve šumarije i posjedi odn. radne organizacije (jednotky) I i U stupnja. Organizacija i dokumenti redovite gradske uprave u Litomyslu (Didmila Dédkova). Najprije se govori o osnutku redovite gradske uprave, zatim o organizaciji uprave i konačno o arhivskoj građi koja je nastala djelovanjem gradske uprave. Uprava je bila podijeljena na opću, sudsku i gospodarsku. Razni spisi i uredske knjige o kojima pisac potanje piše potječu iz XVIII i XIX st. Među »Vijestima« nalazi se na prvom mjestu izvještaj o međunarodnoj konferenciji »Okruglog stola arhiva« u Madridu 1962. Tu se raspravljalo o de­finiciji termina »arhiv«. Prema raznim odgovorima na prije izvršenu anketu izlazi da su mišljenja arhivista još uvijek podijeljena, pa dok jedni pod »ar­hivom« razumijevaju skup dokumenata, drugima je »arhiv« — ustanova, a trećima — zgrada (spremište, mjesto). Ostale su teme raspravljanja bile: ar­hivski dokument, arhivski fond, zadaća arhivske uprave, zadaća (služba) arhi­vista, upravni arhivi ili registrature, arhivi i registrature, arhiv i dokumenta­cija, arhivi i knjižnice, arhivi i muzeji. 303

Next

/
Thumbnails
Contents