ARHIVSKI VJESNIK 6. (ZAGREB, 1963.)

Strana - 231

ČLANCI I RASPRAVE UPRAVA U DUBROVAČKOM VANGRADSKOM TERITORIJU (ASTAREJA) Dr. Josip Lučić Vangradski teritorij dubrovačke komune (a kasnije i republike) zvao se distrikt (districtus). Gradsko područje nazivalo se ci vitas. Distrikt je krajem XIII i u početku XIV st. obuhvaćao: 1) kopneno područje (terra firma) zvano Astareja, to jest: Župu, Šumet, Rijeku, Zaton, Gruž i okolicu grada; 2) otoke (insulae).

1 U tom vangradskom području, koje se u literaturi nazivlje i ladanjsko područje, bila je organizirana drugačija uprava nego u samom gradu (civitas), U početku XIV st. vangradsko područje bilo je razdijeljeno na 2 upravne jedinice: 1) otoci; Sipan, Lopud, Koločep, kojima je upravljao » comes insularum«, odnosno » comes Juppane«; i 2) Astareja koja se dijelila na: a) područje Župe i Šumeta i b) područje Gruža, Rijeke i Zatona.

2 Nas ovdje zanima organizacija uprave u Astareji do 1366. god. to jest do vremena kada se Astareja konačno teritorijalno zaokružuje i administrativno sređuje. Astareja je bila važno dubrovačko područje. Najveći dio obradivog i neobradivog tla na tom području bio je u rukama vlastele. Oni su tu bili najjači zemljo vlasnici. Vlastela su tu imala i svoje gospodarske zgrade, stoku na ispaši, pčele, mlinove itd. Pored vlasteoskih još su imanja crkvenih ustanova i građana. Vlastela kao vladajuća klasa bili su dakle ekonomski zainteresirani za Àstareju. Stoga će uprava u njoj čuvati klasne interese vladajućeg sloja. Ona će biti odraz čuvanja interesa posjedničke klase i produkcionih odnosa koji njoj odgovaraju. S druge strane Astareja je bila predziđe samog Dubrovnika, prva obrambena linija grada, pa je vlada i s te strane zainteresirana da je vojnički brani i čuva. Astareja je neposredno snabdijevala grad osnovnim živežnim namirnicama: ratarskim i stočarskim proizvodima. Svi ti momenti igrat će odlučnu ulogu i u upravi. Dubrovački knez, Veliko i Malo vijeće imat će velik utjecaj u upravi. S druge strane nije se moglo u svemu upravljati izravno iz kneževe kancelarije. Neke je 1 Usp. J. Lučić, Dubrovačka Astareja (granice i područje do 1366), Beritićev Zbornik, Dubrovnik, 1960, 49—55 i tamo navedena literatura. Zatim V. Foretić, Ugovor Dubrovnika sa srpskim županom Stefanom Nemanjom i stara dubrovačka djedina, Rad JAZU 283,' passim — kratica: Foretić, Rad 283 2 A. Marinović, Lopudska universitas, Anali III Hist. inst. Dubrovnik, 1954, str. 181-236; — I. Mahnken, Dubrovački patricijat u XIV veku I-III, S ANU Beograd 1960, str. 40-44 (kratica: Mahnken) dala je kratki prikaz uprave u Astareji. Lastovo se u XIII st. pridružilo Dubrovniku, ali je zapravo bilo potčinjeno mletačkom knezu u Dubrovniku, Mahnken, 44. 231