ARHIVSKI VJESNIK 6. (ZAGREB, 1963.)

Strana - 223

a 345 za g. Frana Šupila, vlastnika i izdavatelja »Novog Lista« na Rijeci, te je on većinom glasova proglašen izabranim narodnim zastupnikom. Ne ćemo za sad da navodimo, kako je ta većina umjetno i prisilno, te mićenjem skrpana uz nečuvenu harangu i teror, te neobuzdanu dvomjesečnu agitaciju Supilovih korteša — uz povrede zakona od 1. ožujka 1907. »za zaštitu slobode izbora« — nego ćemo se za sad ograničiti samo na jasne zakonske ustanove, po kojima g. Frano Šupilo ne ima pasivnog izbornog prava, te uopće ne može biti ni biran za narodnog zastupnika — i to: 1. Zakon o uređenju sabora kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije (zakonski članak II. od god. 1870. Zbornik zakona i naredaba g. 1870. komad XV. str. 283) u § 10. propisuje izričito o pasivnom izbornom pravu slijedeće: »Zastupnikom naroda može biti izabran svatko, tko je u Kraljevini Hrvatskoj ili Slavoniji rođen ili tko je u savez koje općine ovih kraljevina kao zavičajni pripadnik primljen, ako ima pravo izbora u opće (dakle i aktivno pravo), te ako je navršio 24 godinu i ako je pismen«. 2. Zakon o stečenju i gubitku ugarskoga državljanstva (zakonski članak L. g.1879., Zbornik zajedničkih zakona g. 1879. br. 34. str. 317.) u § 15. al. 2. propisuje naročito: »U državljanstvo primljeni postaje počevši od onog dana (položenja državljanske zakletve) ugarskim državljanom; članom pako zakonodavstva može postati tekar za deset godina poslije primitka u državljanstvo«. Gospodinu Franu Supilu manjkaju gore ustanovljeni jasni zakonski uvjeti za izbor narodnim zastupnikom — jerbo: a) G. Frano Šupilo nije rođen nigđe u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji, nego u Konavlju, Dalmaciji, Cisleithaniji; b) G. Frano Šupilo nije primljen u zavičajnu svezu nijedne općine kraljevine Hrvatske i Slavonije; c) G. Frano Šupilo nije unesen niti u jednu izbornu listinu, niti jedne općine kraljevine Hrvatske i Slavonije, ne ima aktivnog, a po tom ni pasivnog izbornog prava po jasnom slovu zakona (§ 10. zak. 51. II.: 1870); d) G. Frano Šupilo stekao je do duše g. 1906. ugarsko državljanstvo i zavičaj nost u gradu Rijeci — koje se ni mi ne odričemo da pripada kraljevini Hrvatskoj — ali on po jasnom slovu zakona (§ 15 zak. čl. L. 1879) može biti članom zakonodavstva, dakle biran, tek za 10 godina, dakle istom god. 1916 — a ne danas, usljed toga on nije unesen niti u saborsku izbornu listinu građa Rijeke — o čemu smo se uvjerili uvidom u listine, a ne može to poricati ni sam g. Šupilo. Pošto dakle g. Frano Šupilo nije uvršten niti u jednu listinu kraljevine Hrvatske i Slavonije, a niti Dalmacije, gđe ne boravi, a dapače niti grada Rijeke — to on ne ima aktivnog izbornog prava — a po tome niti pasivnog, te on nije mogao biti biran na 28 veljače o. g. u Delnicama narodnim zastupnikom, te je njegov izbor nezakonit. Na temelju tih jasnih zakonskih ustanova podnosimo ovu pritužbu odnosno prosvjed, te molimo: da odnosni verifikacionalni odbor Visokoga sabora izvoli izbor g. Frana Šupila proglasiti prijepornim, a u plenumu sam Visoki sabor, koji stvara zakone, da izvoli pribaviti poštovanja po Njegovom c. i kr. Apostolskom Veličanstvu sankcioniranim zakonima — dura lex sed lex — te izbor g. Frana Šupila ne ovjeroviti, nego proglasiti nevaljanim i nezakonitim. Dne 8 ožujka 1908.