ARHIVSKI VJESNIK 6. (ZAGREB, 1963.)

Strana - 216

podpisano ili od tebe ili od više Vas, pa nek su ti stupci otvoreni, reci što misliš da trebaš reći. Ne zamjeri i uvaži, te primi pozdrav. P. S. Barčić nije Garibaldinac. On uobće nije nikad bio u Italiji (nevjerojatno ali istinito) nego samo jednom kao već star čovjek dva dana u Veneciji. ASRH, Akvizicija br. 7-1946. 213. Rijeka 20. I 1914. Šupilo u odgovoru Stjepanu Zagorcu govori o pragmatici. Ističe kako narodni jezik ne može biti prijeporno pitanje. Osvrće se rj, situaciju u Koaliciji. Primio sam tvoj list. Tiszina formula ti je u bitnosti i doslovce ista što i Khuenova, Lukacseva i Tomašićeva, koji su takodjer najavljivali povlačenje pragmatike kada obave stanovite poslove u saboru, nakon svladan ja obstrukcije. Onda je to bilo izdajstvo, danas je pobjeda Hrvatske. A stare formule suvišno natezanje. Nadji koalicioni proglas narodu nakon što je ono Rakodczay sabor odgodio. Mislim, da je izdan srpnja 1907. Tu se govori, da koalicija neima više u vidu slučaj pragmatike, nego da uzimlje i druge sporove itd. To ti je interesantno. Hiljadu puta smo mogli imati ovo današnje :—. »šaku dima«. Elaborat Böhma

1 niesam nikad vidio, niti je kod mene bio. To mora bit negdje u tebe, jer se sjećam, da si onda govorio, da je Böhm nešto izradjivao. Stanovište magjarsko jest, da se jezik na željeznicama u Hrvatskoj kao prieporno pitanje donese pred regnikolarne deputacije. Sjećam se koje sam pljeskanje jednom medju koalicionašima pobudio dokazujuć, kako čovjek može svoj kaput dozvoliti priepornim proglasiti (jer možda ga još nije platio) a da tim ništa ne gubi, ali svoj nos, uho, oko svoje ne može priepornim proglasiti, jer tim je na sebe kao čovjeka pljunuo. A tako da i narod svoj jezik na svom području ne može akceptirati kao prieporno pitanje, jer onda gubi pravo biti narod. Sve hrvatske šume mogu prije biti prieporne (možda su ih Magjari kupili?), pa financije, pa sve, sve prije, ali jezik narodni nikada. Onda su, u Pešti, ovoj teoriji pljeskali kao ludi, a sad su prihvatili stanovište Magjara. Jer Tisza isto tvrdi, što i oni pred njim. , No koja hasna o tome govoriti? Mene užasno boli kad gledam kako Hrvatska sa entuzijastičkom demagogijom pokretaša i srbobranovaca srlja u propast i to kao državopravni faktor, a bojim se — konačno. Vaša stranka nema agiliteta, ni nekih potrebnih modernih pogleda. A da ih ima, zagospodarila bi situacijom i još mnogo spasila. Ali nema. Mile je zasukan do zla boga, Hrvoj je naivan i nervozan, Ante Pavelić je deplaciran te sam ne zna što bi i kamo spada. Čas je radikalan, a čas bi najbolje bilo da ga Mažuranić odvede u koaliciju, a sve ste vezani obzirima na prilike izvan Banovine, osobito na one u Ljubljani. Ti si još, premda pop, od svih najagilniji,, pa učini što možeš. Ako bi došao na Rieku dodji svakako prije došastoga četvrtka, jer u četvrtak 29. ov. mj, otići ću na jedno malo putovanje. Ali držim da je suvišno da se sada mučiš, jer će trebati dugo vremena dok se javno mnienje u Banovini otriezni od ovog rauša i shvati kud je bilo zavedeno, pak se trgne i zastidi. Primi srdačan pozdrav od tvog odanog. •Böhm — Bawerk Eugen, austrijski državnik i ekonomist (Brno, 12. II 1851 — Kramsach, 27. VIII 1914). Öd 1889. do 1895. pripremao je u ministarstvu financija 216