ARHIVSKI VJESNIK 6. (ZAGREB, 1963.)

Strana - 190

redu zastupnički, a onda bi obćine i skupštine morale nastaviti. Ali odmah, odmah. Kako to, ne ulazim u detalje, uglavite medju Vama čim prije, makar i brzojavno. Proces bi morao početi do desetak dana, pa se prije toga mora čuti glas Dalmacije i njezinih hrvatskih stranaka, jak i solidaran. 1 V. bilješke Hinković, Rauch. 2 Tj. Srpska samostalna stranka nije istupila iz Koalicije. HAD 179. Dubrovnik 14. II 1909. Pero Čingrija odgovara Supilu zašto ne može pokrenuti traženu akciju. Osim toga izjalovio se nedavni sličan pokušaj Trumbića i Mitrovića. Da bi se unekoliko odazvao Supilu Čingrija dogovorno s prijateljima upućuje Medinija Trumbiću i možda Drinkoviću da izvidi situaciju, i dodaje da će on u najboljem slučaju eventualni poziv supotpisati. Pomnjivo sam više puta pročitao tvoj list. Valja da znaš da su se amo okolnosti bitno promjenuli, i da ja više ne stojim na glavi najviše, oli da bolje rečemo najbrojnije političke stranke u Dalmaciji, nego u kutu osamljen, gdje sve prijeći da uzmem ovu inicijativu koju bi hotio od mene. Suviše treba da računaš, osim svijeh razočaranja što sam doživio i na to, da sam i ostario, jer je sedamdeset i jedna godina zvonila, pak ćeš razumjeti da je mučno u toj dobi uzimati kakvu inicijativu u politici. Suviše treba da ti rečem da je moj položaj nekako i prejudiciran u ovom poslu, jer još nekoliko vremena nazad Trumbić dogovorno sa Mitrovićem

1

, bili su se obratili na mene (a mislim i na druge zastupnike, bar neke) u svrhu da bi se novo izabrani zastupnici

2 sastali i započeli akciju kakvu sličnu onom koju ti sada predlažeš. Iskustvo me naučilo biti u sličnim poslovima oprezan, jer mnogo stvari hoćelo se, bez moje krivnje svaliti na moja legja. Pak pošto sam se savjetovao sa Medini

3 i Kneževićem

4 i sa Bjeladinovićem

5 koji je bio ovdi slučajno na prolasku, odgovorio sam, da mi pristajemo na sastanak, ali ako na to pristanu i drugi zastupnici, pošto sam imao opravdanu sumnju da će neki nadasve izmegju onih u Beču iskati da svoju neprisutnost opravdaju. Trumbić mi je poslije i javio ako se dobro sjećam da nije moguće bilo osigurati prisutnost svijeh (premda to svijeh nije se imalo uzeti alla lettera

6

, jer što bi bili otpali dva tri nebi bilo škodilo za samu stvar

... Sad sam načuo da već govoru kako bi oni bili sve dobro izveli ali da sam ja osujetio posao

.... Razumjećeš da u takom stanju bilo bi posve mučno, da ne rečem nemoguće da uzmem onu ili onaku inicijativu kakvu od mene tražiš. Nego da se nekako odazovemo tebi, odlučili smo da Medini pogje do Spljeta, da govori sa Trumbićem a do potrebe i do Šibenika da se sastane sa Drinkovićem, pak da vidimo bili se štogod moglo izvesti sa nadom na kakav uspjeh. Svakako znabudi da ja neću učiniti ni potpisati nikakav poziv. Jedino što mogu bilo bi to da potpišem poziv, gdje bi bili potpisani neki, bar po jedan zastupnici drugih stranaka. Drugčije nemože da bude. Sutra Medini odlazi Mislim da će ovo biti dosta da se orijentiraš a u toliko se bilježim 1 M 1

1 r o v i ć dr Aleksandar, advokat, političar, publicist i historičar (Hercegnovi, 26. IX 1870 — Kotor, 6. II 1921). Bio je advokat u Kninu, Zadru, Hercegnovo^n i Kotoru; urednik »Srpskog lista« u Zadru; zastupnik Srpske narodne stranke u Dalmatinskom saboru od 1908. do sloma Austrije. Knjigu »Dvadeset godina političke 190