ARHIVSKI VJESNIK 6. (ZAGREB, 1963.)

Strana - 152

diumu, iz kojih se vidi, da mu je barem 14 mandata bilo po Chavraku

7 darovano. U ovom kaosu Vašim izstupom u Bpešti on je svoje zadržao i dobio još neke. Za nove izbore teško se odlučiti, jer nemamo stranke, koja bi mogla preuzeti jamstvo za neki aktualni program. Naprednjaci

8 su »razstavom crkve od države« (sada!) posjekli sebi žile u narodu, koji postavljen izmedju alternative: ateista ili klerikalac bježi u klerikalce. Tu je »horvatska stranka prava« sa svojim debelim popovima dobra protuteža, da ne idu u tabor furtimašima i Franka, ali opet njezin državopravni program je čini faktorom s kojim se ne može raditi. Tu bi trebalo da popuste i jedni i drugi, pak da se učini fuzija, ali danas je to još težko provesti, zato bi najbolje bilo, da klipše ovako kako se može, dokle se može. Ako se vidi da ne može dalje, ne ostaje nego raspust. »Pokretova« politika je još uviek studentska politika, gdje djaci vode glavnu rieč, a djaci ne mogu biti vladina stranka. A boljega materijala nema, pa to ti je muka. Lorković u vid ja, da su s onim programom napravili »falopu«

9

, nu sad je prekasno, bar do nove skupštine. Da se bar provučemo kroz reforme i kroz novi izborni red. Taj će bit takodjer tvrda kost, jer naša opozicijonalna iztrčavanja prebrzo su nas dovela ostvarenju, a narodne prilike su nezrele. U Hrvatskoj se mogu svaki eksperimenti praviti. Elegović

10 dodje u kotar sa velikom zastavom, popne se .na brežuljak, stane je nijati, ljudi se okupe na harangu i izaberu ga za zastupnika! Radić u sred Zagreba dočekiva seljačke pristaše maskiran od seljaka! Svaka se prdačina može praviti sa onom primitivnom masom. Jozo je nemiran duh, ali nije loš, ima u njemu bar entuzijazma. Hiljadu mi je puta miliji nego ozbiljni glupani à la Gjalski i slični frack-männeri

11 u Zagrebu. Češi ga, ako možeš, odnio ga djavo — ta dade se on nagovoriti, i ako za kratko. Naši odjelni predstojnici hramlju malo s političke strane. Nemaju političko oko; učinili su nekoliko »kapela«

12 u raznim imenovanjima, koja su za javno mnienje vidljivija, nego li liberalna vladavina. A ban bi mogao do(s)ta, ali je nekako slabić u politici i on. Ako podje za rukom maknuti ga malo. Ima li što nova? Kad će spljetski lord mayor dobiti priestolonasljed? Prosvjed spljetske obćine dao sam u magj. novine i bio je tiskan u svima. Dobro bi bilo, da svi starješine Sokola dadu izjavu, da se nije demonstriralo proti Magjarima. Ako možeš pokupi adesioni

13 brzojavno, jer je već prekasno i onako. Ako to učinite pošaljite je na MAGYAR TUDOSITO BUDAPEST AKAERFA UTCZA 5 s molbom, da je dadu u novine. Ako imate koga da je napravi magjarski, ne bi škodilo. 1 Wekerle. 2 Pltacco Giorgio, talijanski političar (Piran, 1866 — Trst, 1945). Zastupnik Trsta u Austrijskom parlamentu (1905-7 i 1909-14). Prešavši u početku Prvog svjetskog rata u Italiju podupire intervencioniste protiv neutralista. 3 O demonstracijama i pristranosti istrage. 4 Sumanović dr Svetislav, podban (Sid, 12. IX I860 — Zagreb, 22. III 1945). Advokat u Zagrebu. Od 1888. skoro stalno biran u Hrvatski sabor kao pristaša Narodne stranke (unionista) u kojoj je bio vođa Srba. 1903—1905 (15. VII) predstojnik Odjela Zemaljske vlade za unutrašnju upravu (podban). 1910. sudjeluje pri sklapanju pakta Hrvatsko-srpske koalicije i bana Tomašića pred Khuen om, predsjednikom vlade u Pešti. U više navrata delegat Hrvatskog sabora u Ugarskom saboru. 1899. član regnikolarne deputacije. Poslije Prvog svjetskog rata povukao se iz politike. Financijski stručnjak. Suosnivač Srpske banke u Zagrebu i njen predsjednik do početka posljednjeg rata. Više o njemu v. »Narodne novine«, 1903, br. 168 i 169. 152