ARHIVSKI VJESNIK 6. (ZAGREB, 1963.)

Strana - 142

6 Grenzsperre — znači zatvaranje granice. Kad je Austro-Ugarska početkom 1906. doznala za srpsko-bugarski carinski savez, zaključen ljeti 1905. radi obrane od eksploatiran ja velikih država, prekinula je trgovinske pregovore sa Srbijom i zabranila uvoz stoke smatrajući da je taj savez uperen protiv njenih političkih i ekonomskih interesa. Iako je Srbija ubrzo našla nova tržišta, napustila je glavne odredbe carinskog saveza, našto je Monarhija obustavila represalije. 7 Za taj dan bila je urečena u Rijeci konferencija delegata banovinskih i dalmatinskih stranaka za primjenu politike Riječke rezolucije (P. Čingrija, A. Trumbić, A. Puljezi, D, Krasojević te lica pod br. 1, 4 i 5 u bilješkama ovoga pisma te delegata Mađarske koalicije. Međutim, baš za 19. II — uz samo 2 dana predobjave — sazvan je Ugarsko-hrvatski sabor, no odmah raspušten i vojskom razjuren. Nakon toga su Čingrija i Kossuth odgodili sastanak delegata na 28. II, pa na bolja vremena. 8 Kristoffy Josip, mađarski političar (Makön, 7. IX 1857. — . . . . 1927). U parlament izabran 1896. Ministar unutrašnjih poslova u Fejérvâryjevu kabinetu (1905), fanatik održanja Monarhije, uporni zagovornik općeg prava glasa, koji gleda u konzervativnom seljaštvu najveće državno i dinastično uporište. Glavni mađarski pouzdanik austro-ugarskog prijestolonasljednika Franje Ferdinanda. Više o njemu v. »Obzor«, 1927, br. 110. 9 Vidi bilješku br. 7. 10 Duplančić Josip, poslovođa zastupstva TJgarsko-hrvatskog parobrodarskog društva u Splitu gdje je i rođen 25. III 1853. i umro 10. III 1919. Cesto je poslovno dolazio u Rijeku, sjedište tog društva u kojem je jedan od glavnih akcionara bio njegov tast. Osjećao se Talijanom. Neko vrijeme bio je francuski počasni konzul. 11 Salvi dr Ercolano, advokat i vođa splitskih Talijana (Split, 1862 — Rim, 17. XI 1920). Od 1891. dalje stalno član Dalmatinskog sabora biran u zadarskoj trgovačko-obrtničkoj komori. Kad je Italija oglasila rat Austro-Ugarskoj (23. IV 1915) bio je uhapšen, konfiniran u Grazu, optužen za veleizdaju, pa amnestiran. Na mirovnoj konferenciji u Parizu borio se da Dalmacija pripadne Italiji. Više o njemu v. »Rivista dalmatica«, 1931, sv. 3, str. 18—26. NBS i 131. Rijeka 28. III 1906. Šupilo upozorava Trumbića na službenu vijest o šurovanju Mađarske koalicije s inozemstvom kao i na istodobnu denuncijaciju da se Supilu šalje oružje, o čemu je obaviješten iz Budimpešte, te preporučuje — bude li zatvoren — da se to iskoristi za narodnu stvar. Ti i opet zašutio. Ili se još uvijek srdiš na neodpremljene brzojave? Ovamo je škakljivo. Ona tajanstvena nota službena

1 o šurovanju Koalicije sa inozemstvom skopčana je sa denuncijacijom (ili izmišljotinom u samomu ministarstvu nut. poslova) o nekakvoj ođpremi oružja koje je bajagi meni povjereno. Laž i izmišljotina, ali naredjena je proti meni tajna pazka i što će još bit ne znam. Koprcam se, kako bolje uzmogu, jer su me iz Bpešte o svemu obaviestili, a ja sam učinio neke korake. Nadam se da neće biti zla, jer sam absolutno nevin i mislim da se dobro držim, nu uzčuješ li što gledaj da od toga učinite kapital i nemojte pustit, da me bez ikakve koristi za stvar makar za kratko vrieme proguta mrak. Reci komu, da javi što iz Spljeta, ali pametno i onako kako treba. 1 U tom službenom saopćenju vlade u Pešti stoji da »mađarska koalicija radi na otcjepljenju Ugarske od Austrije i dinastije« i da je u sumnjivom odnosu sa Srbijom te da će se poduzeti stroge protumjere. V. »Novi list«, 1906, br. 82: Očitovanje Potočnjakovo. NBS 142