ARHIVSKI VJESNIK 6. (ZAGREB, 1963.)

Strana - 141

za ono zašto je Hrvate god. 1848. Poslie će joj dat »platu«. Mogu te uvjerit, da u vladinim krugovima još uvjek drže, da ćete se sastat nenadano na Rieci i Osim što bi bili razpršeni, pripravili bi novi štrajk. Ovdje je neprestano Goldner, vodja socijalista, a nače agenat Kristoffyev

8

. Mene su došli »iskreni prijatelji sporazuma« pitat, kad ćete doći. Kako bi bilo, da u Spljetu priredite jedan meeting za sporazum Srba i Hrvata, ili pod kojom formom. Na tom meetingu mogao bi se slučajno naći jedan od uvaženijih Košutovaca, pak slučajno pozdravljen, da slučajno »improvizira« govor, koji bi mu ja slučajno već unapried sastavio. Imadu dva koji govore hrvatski, a došli bi kad bi im javio, jedan ili drugi. To bi našim Avarima imponiralo, da čuju iz njihovih usta nekoliko rieči o slobodi i sporazumku. Promisli, podmetni koga, da nešto učini, pa mi javi. Ako misliš, da ipak treba juriš na »Jedinstvo«, a onda javi opet. Ja mislim, da je bolje, da konferencija

9 nije sad bila. Kašnje će više vriediti, ali to glupani ne razumiju. Bepo Duplančić

10 me moli, da te molim, da se zauzmeš za njega za jedan poso kod Salvi

11

. Reci Bepu, da sam ti piso i čini ga neka ti govori, pa učini što možeš, obzirom na me, ako ne na nj, jer sam u intimnom prijateljstvu sa njegovim tastom i kunjadom. Pošalji mi onu izjavu. Pozdravi gospodju i Joza, komu ne pišem, a imo bi mu ponovit ovo gornje Ako me potjeraju s Rieke, uzbudu li mi se stvari činile zgodne za dalji rad eto me k Vama u Spljet — inače sbogom diko! A mogli bi me lako potjerat osobito kad dodje novi komesar. Sad u ožujku vrši se pet godina mog boravka na Rieci. Mogao bi pitat državljanstvo pošto time imam naslov, ali se bojim, prvo da me sad ne odbiju, a drugo da im tim ne dam sam ideju za potjeru. Što se tebi čini? 1 Milić vicko 2 »Hrvatska rieč«, polutjednik, kasnije tjednik, počinje izlaziti u Šibeniku 1905. Prestaje izlaziti 1914. kada je zabranjena. J Drinković dr Mate, političar i liječnik (Jelsa, 29. IV 1868 — Beč, 18. V 1931). Jedan od prvaka Stranke prava u Dalmaciji, od 1908—1918 zastupnik šibenskog kotara u Dalmatinskom saboru. Od 1903—1914 izdavao u Šibeniku »Hrvatsku riječ«. Od početka rata do početka 1918. prosjedio po tamnicama Austrije kao veleizdajnik. Clan je uprave »Narodne organizacije Srba, Hrvata i Slovenata u Dalmaciji«. U vladi Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba (1918) postaje Povjerenik za narodnu obranu. U Konstituanti bio je predsjednik Narodnog kluba, predstavnika Hrvatske zajednice umjerene anticentralističke grupacije. Više puta ministar. Opširnije o njemu v. »Obzor«, 1931, br. 115. 4 Riječ je o Kossuthovu odgovoru Harambašiću, Medakoviću i Zagorcu koji su se njemu žalili na pisanje Banffyjevog »Pesti Hirlap«. Ovaj je list komentirajući vijest da će se na željeznicama u Hrvatskoj uvesti hrvatski jezik istaknuo da bi bilo vrijeme prestati s tim komedijama te je uopće pisao protiv politike Riječke rezolucije. U svom odgovoru Kossuth ih uvjerava u vjernost Mađarske koalicije (v. »Novi list«, 1906, br. 62 i 64). 5

Medaković dr Bogdan, predsjednik Hrvatskog sabora (Novi Sad, 1854 — Beč, 11. V 1930). 1883. izabran u Hrvatski sabor gdje jedini od srpskih zastupnika nije uz Khuena. 1887. ušao u izbore sa hrvatskom opozicijom — no nasiljem oboren. Poslanik na Srpskom crkvenom saboru u Sremskim Karlovcima u svim saborskim periodama od 1882. gdje je surađivao s liberalnom strankom Polit-Desančića. Predsjednik Srpske samostalne stranke od njenog osnutka, sudjeluje pri donošenju Riječke i Zadarske rezolucije, član je odbora za pregovore s mađarskom opozicijom o njihovoj primjeni. Od 1906—1918. predsjednik Hrvatskog sabora; predsjednik hrvatskih delegata na Ugarskom saboru; prvak Srpskohrvatske koalicije, kao njen predstavnik delegiran nakon rata u Privremeno narodno predstavništvo. Istupio iz Demokratske stranke zbog njene politike prema Hrvatima. Opširnije o njemu v. »VreTne«, 1930, br. 3008; »Jutarnji list«, 1930, br. 6563. 141