ARHIVSKI VJESNIK 6. (ZAGREB, 1963.)

Strana - 98

Rijeka 13. VII 1903. Javljajući Trumbiću da stižu veći iznosi kao pomoć nastradalima od Khuenova zuluma, Šupilo traži hitan sastanak Splitskog odbora i pouzdanika sa terena radi dogovora o raspodjeli, i obara se na kompromisnost opozicije. Po pismima što ih primih iz Chicaga i Allegheny razumjeh, da su oni moj list primili i da će učiniti sve kako sam im pisao. Neki dan su poslali meni 1000 Kruna za Druš(tvo) Ćirila i Metoda

1

, a Vama će poslati za nastradale. Po mom računu, imali biste primiti sada odmah 20.000 Kruna, jer toliko je nabrao glavni odbor u Chicagu, kako vidim pa izkazu, koji su mi poslali. Samo ne znam, da li se od tog novca imaju odbiti one 5000 Kruna, koje su nazad mjesec dana i više bili brzojavno poslali Biankinu. Svakako liepa svota, a dobit ćete još novaca iz Allegheny, pa iz Chicaga i drugdje. Javljeno je, da se sve Vama šalje. Novu ćete počet dobivat koliko ove sedmice. Po pismima, što ih primam, Amerikanci imaju namjeru pomoći tim novcima postradale, a samo neki pišu i o upotrebljenju u svrhe obrane. Radi toga držim, da bi se valjalo sporazumiti kako da se taj novac podjeljuje i kome, i da se dogovorimo. Hitnja je velika, za nekoje krajeve, gdje obitelji unesrećenih, zatvorenih itd. živu od prosjačenja i kubure. To u narodu ubije duh, deprimira ga. Naprotiv pomoć bratska diže mu duhove. Osjeća, da nije zapušten. Piši mi dakle kako da se o tom odluči, t. j. gdje da se sastanemo. Meni je u Spljet teško doći, radi lista, a sad su i onako Vama sudbeni praznici! Ne biste mogli skočiti u Opatiju? Doći će Vaniček, pozvat ćemo neke ljude iz Varaždina, Gorskog kotara, Zagreba i drugih krajeva nesreće, pak Primorja, da nas bude desetak, jer se o tom neda pravedno odrediti bez dogovora i osobnih izvještaja ljudi iz onih krajeva. Mogli bi doći i Smodlaka ili ti i Grgić

2 ako te Smodlaka zamjenjuje, a meni javi kada, pak bi pisao .gore. Svakako ne prije nego dobijete glavni »štok« novaca. Jesi li poslao ono za Ludbreg? Nema nikakva glasa da je došlo. Da si zdravo! Kad vidim narod uviek bi se borio, kad gledam našu vladinu opozicijonalnu gospodu pljunuo bi na borbu. Svi su isti, a ne zna se koji su gori! Dalmacija jedina što ima nešto krvi! 1 »Družba sv. Cirila i Metoda za Istru«, osnovana je 24. II 1893, a cilj joj je bio podizanje i uzdržavanje hrvatskih škola u Istri. Prvu školu otvorila je 1896. u Bademi kraj Poreča, a 1905. imala je 14 osnovnih škola i 2 zabavišta. 2 Grgić dr Eduard, javni radnik i advokat (Vranjic, 1863 — Split, 24. IV 1954). Bio je aktivan član Dalmatinskog sabora od 1901—1907. u Narodnoj pa u Hrvatskoj stranci. Potpisnik Majskog manifesta protiv Khuena i Riječke rezolucije. Više godina prisjednik (član uprave) splitske općine; član časništva mnogih nacionalnih društava u Splitu. 1912. izabran za potpredsjednika a poslije za predsjednika Trgovačko-obrtničke komore. Od 1911. do 1941. bio je predsjednik Prve pučke dalmatinske banke. Sudjelovao pri osnivanju bivšeg parobrodarskog društva »Dalmatia« i bivšeg dioničarskog društva »Cement Portland Split« (danas »Tvornica cementa 8. kolovoza«). NBS 85. Rijeka 10. IX 1903. Šupilo savjetuje Trumbiću da se pomoć šalje direktno u Varaždin. Preporučuje predujam Tiskari na Rijeci koja ima štampati političke brošure. Povratio sam se s puta i nadjoh tvoje dopisnice. Utvrdjeno je. Dr. Magdić

1 tuži mi se, da je on predujmio novaca, u nadi, da će iz Spljeta dobiti za po98