ARHIVSKI VJESNIK 4-5. (ZAGREB, 1962.)
Strana - 459
općina) budu suosnivači s odgovarajućim dužnostima snašanja tereta ne bi smanjilo broj neriješenih pitanja. ' U pogledu sređivanja arhivske građe dolaskom još jednog arhivista u g. 1960. moglo se prići obimnijim poslovima sređivanja onih arhivalija koja su zbog nedostatka polica ležala na podu u spremištu. Pomanjkanje raspoloživog prostora, a uz to i stalno preuzimanje novih arhivalija nužno je nametalo da se sredi što više građe uz najracionalnije korištenje spremišnim prostorom. U prvom redu trebalo je ukloniti iz spremišta dotrajale i nefunkcionalne police te sagraditi nove, vrlo visoke police koje sežu gotovo do stropa, kako bi se smjestilo i sredilo što više arhivskih fondova, vodeći pri tom brigu da se oslobodi maksimalno mogući prostor za preuzimanje nove arhivske građe. Od kraja g. 1960. zaključno sa 1962. godinom sagrađeno je 1.100 tekućih metara novih polica na koje je smještena građa koja je do tada većim dijelom ležala na podu. Sve spomenute police izrađene su u vlastitoj režiji. Pored novih polica nabavljeno je istovremeno 1.690 potpuno zatvorenih arhivskih kutija u koje su uloženi spisi gradskog poglavarstva u Osijeku od g. 1809. — 1848., dok će se ostatak kutija upotrijebiti za ulaganje ostalih fondova, u prvom redu spisa vukovarskog vlastelinstva. Tokom navedenog razdoblja sređeni su slijedeći fondovi: Trgovačko-obrtnička komora, vlastelinstvo Eitz, gradsko poglavarstvo u Osijeku: spisi i protokoli od g. 1809-1848, odnosno 1900, gr Isko računovodstvo, školski spisi, matične knjige, urbarski sud sudbenog stola.»u Osijeku, sirotinjsko povjereništvo gradskog poglavarstva U Osijeku, te dalji manje značajni fondovi i zbirke. Kako je g. 1962. od Arhiva NRH u Zagrebu preuzet arhiv valpovačkog vlastelinstva i ovaj je odmah po preuzimanju sređen i postavljen na već pripravljene police. Osječki Arhiv je u posljednje vrijeme primio veći broj arhivalija. Među njima treba istaći potpuni arhiv Hrvatskog pjevačkog društva »Lipa« d. g. (1894-1946)- jer je on jedini sačuvani arhiv osječkih kulturnih društava, a sadržava i spise starijih pjevačkih društava te veći broj oglasa osječkih i izvanosječkih glazbenih priredaba sve do prve polovice XIX stoljeća. Skupljeni su ostaci osječkih predratnih srednjoškolskih književnih društava, preuzeti su ostaci arhiva pojedinih osječkih škola, prevezen je arhiv osječke bolnice (1874-1918), ostaci arhiva osječke pivovare (1946-1956), arhiva osječke plinare (1884-1956), Tvornice žigica »Drava« (1882-1956) itd. Skupljene su i pojedine ostavštine osječkih građana, među kojima su najvredniji spisi dugogodišnjeg osječkog gradskog načelnika, odvjetnika i javnog biležnika dra Vjekoslava Hengla. Najvažnija prinova svakako je ogromni arhiv vlastelinstva Valpovo (1721-1935) koji je predao Državni arhiv u Zagrebu. Budući da je NOK-a Osijek među prvima u NR Hrvatskoj prešao na samoupravu i novi platni sistem prema njegovim Pravilima i Pravilnicima, izrađena su Pravila Historijskog arhiva u Osijeku od 16. IV 1962. prema kojima Arhivom upravljaju Savjet, Radni kolektiv kao upravni odbor i direktor. S obzirom na dalji razvoj našeg društvenog života i reorganizaciju upravne službe ukazala se međutim već sada potreba da se i ovaj statut mijenja i nadopuni. Osim raznih članaka u dnevnoj i stručnoj štampi od dra K. Piringera izašla je u »Osječkom zborniku« VII, 1960. rasprava »Prva osječka gospodarska izložba g. 1889.« i u spomen-fcnjizi »Srpsko narodno pozorište u Novom Sadu, Spomenica 1861-1961«. Novi Sad^ 1961. »Prvih pet gostovanja novosadskog poaorišta u Osijeku (1861-1885), dok je u »Osječkom zborniku«, VII od arhivista — 459 —