ARHIVSKI VJESNIK 4-5. (ZAGREB, 1962.)

Strana - 97

104. Beč 6. I 1906. 0 Nagyu, dru Maticu, o groznim vijestima iz Rusije, kopiranju francuske revolucije, o potresu u Zagrebu. Srdačno Vam zahvaljujem na novogodišnjem étrenne littéraire, koji sam s velikim interesom pročitao. Vašoj je želji donekle izašao na suisret barem što se Bruèra tiče jedan moj gjak, o kojem ne biste po madžarskom imenu

.

Nagy

95 ni slutiti da je Dalmatinac. To je jedan od boljih, mlagjih ljudi te će, nadam se, 1 kasnije, kad ode na gimnaziju, ipak nešto raditi o literaturi. Upravo je sada, kao da je slušao Vaš savjet, stao izučavati Appendina. O Asan-Aginici u vezi s falsifikatima Prospéra Mérimée napisao je dobru studiju dr. Matić, zamjenik moga zeta u redakciji prijevoda austr. zakona na hrvatski jezik. I -ta će raspravica, kao i Nagyeva izaći u mom »Archivu«. Ne znam vigjate li taj časopis u Parizu, gdje će biti vrlo rijedak. Zato Vam šaljem kao malo uzdarje posebni otisak najnovijih mojih stvari iz 2?-ga toma. Nadam se, da ste živi — zdravi — veseli. Ako nemate mnogo ruskih papira, neće Vas boljeti glava. Ja imam vrlo malo prištede i to je sve upravo u Rusiji nabavljeno. Već sada imam 20-25'Vo gubitka na malom novcu. Neću da prodajem, pa makar baš sve propalo. Ne znam, donose li pariške novine toliko vijesti iz Rusije

94

, koliko naše bečke, jedna groznija od druge. Sudeći po pismima, koja mi dolaze i ako vrlo rijetko, u Petrogradu vrlo su zabrinuti. Članovi akademije silno se razilaze u mišljenju. Jedni su za stari režim (ancien régime), kao Sotoolevskij (član »Sojuza istinno russkih ljudej«), drugi za K. D. (konstitutionu demokratiju) kao Sahmatov. Ne znam, čega se drži Lamanskij. Zanimljivo je to, da sada Maksim Kovalj evskij i Petar Struwe spadaju u Rusiju meg ju umjerene liberale. Luda mladež hoće da kopira francusku revoluciju, a ne poznaje dušu svoga ruskoga naroda. A naš je Zagreb opet zaigrao kolo trešnje! Kako čitam u novinama, svijet se je vrlo uplašio, jer se isuviše često ti potresi ponavljaju. Posljednji od 2 o. mj. počinio je dosta šteta po zemlji, osobito u krajevima moje mladosti, kuda sam već kao gjak zalazio (Granešina, Čučerje). Budite nam lijepo i dobro u svom Parizu, kad se ne možete s njim rastati te doći bliže, gdje bi i nama u Vašem društvu ljepše bilo. Bilješko: i«) To je dr. Josip Nagy, roden 1884., pisac brojnih povjesnih studija, suradnik časopisa i Akademijinih publikacija. »•i) Jagić, po svoj prilici, misli na vijesti o događajima u Rusiji nakon ugušene revolucije 1905. godine 1 -97 —