ARHIVSKI VJESNIK 4-5. (ZAGREB, 1962.)

Strana - 455

svojoj slobodnoj aktivnosti. Preuzeti inventar od Komisije, a iza toga i onaj koji je dobiven od osnivača na upotrebu, bio je dovoljan da se u početku omogući rad manjem broju službenika. Tu se nalazilo i 6 velikih drvenih polica, u kojima je bilo smješteno oko 80 tekućih metara arhivalija i to oko 5 tek. m. od Komisije za historiju, a ostatak je bila različita, pa često i stara građa iz vremena osnutka Bjelovara oko 1756. godine. Kasnije je inventar upotpunjen kupovinom još 5 željeznih polica i 1 ormara željeznog, a pribavljena su i neka druga tehnička pomagala, tako da u tom pravcu nema, barem zasad, bilo kakvih osjetljivijih poteškoća, premda bi, bez sumnje, još mnogo toga trebalo da se pribavi. U tom pogledu je arhivu vrlo dobro došla pomoć od republičkog fonda u iznosu od 200.000 Din, za što su i kupljene spomenute police i ormar, pa je očekivati da ona ni ubuduće neće uzmanjkati. U znatno težoj se situaciji arhiv.našao u pogledu kancelarijskog i spremišnog prostora. Prilikom osnivanja mu je dodijeljeno u Bjelovaru 5 prostorija s površinom od 84 m

3

, a za arhivske ispostave u Daruvaru i Križevcima po 1 prostorija,' približno svaka od 15 m

2

. Naravno da je to bio vrlo skučen radni i spremišni prostor, i usto još ne baš osobito prikladan. Nažalost, on se ni do danas, nakon više od godinu i po dana postojanja arhiva, ni u čemu nije promijenio, iako su na svim mogućim mjestima poduzimane i od uprave i od arhivskog savjeta različite mjere radi njegovog poboljšanja. Ne može se reći da kod odgovornih faktora nije bilo razumijevanja za potrebu rješavanja ovog problema, ali je ostala činjenica, da se tu do sada nije ništa izmijenilo. Nadalje se jedno među prvim pitanjima od početka rada arhiva postavilo u pogledu rješavanja kadra. Tu nije bilo gotovo nikakvog izbora u odnosu na upoznavanje arhivskih poslova, i aktivizirani kadar je trebao ispočetka sve da nauči. Ipak, može se reći, da je taj problem donekle povoljno riješen i da je organiziran kadar, koji sada može zadovoljiti na svojim zadacima. Bilo je, dakako, ispočetka poteškoća, jer je malo tko umio da se snađe na novom poslu, ali je onda uz znatno zalaganje i uz izvanrednu značajnu pomoć Državnog arhiva NRH u stručnom pogledu, zatim Savjeta za kulturu NRH, Komisije za historiju pri CK SKH i svih drugih faktora u organizacionom pogledu i taj početni problem donekle bio savladan. U tom je značajnu ulogu imala i izmjena iskustava u radu s drugim već dobro organiziranim arhivima u republici, a isto tako i pomoć republičkog Društva arhivista, preko njegovih istaknutih članova, koji su proveli nekoliko dana u arhivu, pružajući mu praktičnu i stručnu pomoć. Posebno je tim povodom potrebno naglasiti da je organ upravljanja — arhivski aavjet primao vrlo dragocjenu pomoć od predstavnika republičkog Savjeta za kulturu, Državnog arhiva i drugih; koji su gotovo redovito prisustvovali na njegovim sjednicama. Na početku 1963. godine u arhivu je radilo ukupno 6 službenika i to: 1 ekonomist s višom stručnom spremom 2 službenika sa srednjom spremom 2 službenika s nižom spremom (kojima je priznata srednja sprema) 1 pomoćni službenik s nepotpunom nižom spremom. Oni su raspoređeni tako da trojica rade u upravi, administraciji i pomoćnim poslovima, a trojica u arhivskom odjelu, i to 2 na unutrašnjoj službi, a 1 na vanjskoj službi. Premda je, kako je to i na početku rečeno, godina i ,po dana kratko razdoblje da bi se arhiv mogao afirmirati u širokoj javnosti svoga kraja, ipak ne — 455 —