ARHIVSKI VJESNIK 4-5. (ZAGREB, 1962.)

Strana - 373

ČIŠĆENJE, DEZINFEKCIJA I DEZINSEKCIJA ARHIVSKE GRADE I SPREMIŠTA Ribkin ing. Tatjana U naše arhive dolazi građa ikoja je često punta oštećena, onečišćena, prašina, vlažna ili zaražena plijesnima i insektima. Osini toga i ona građa koja se već nalazi u arhivima može zbog nepovoljnih uvjeta u pojedinim spremištima biti izložena djelovanju prašine, Vlage, 'štetnih plinova, svjetla, plijesni insekata itd. Zbog toga se često postavlja pitanje što treba činiti sa takvom građom. Pokušat ćemo ovom prilikom u kratkim crtama prikazati kako treba postupati sa novoprispjelom građom, kako treba čistiti spremište i arhivsku građu ,ui kojim slučajevima, sa koiđm sredstvima i na ikoji način treba vršiti dezinfekciju i dezinsekciju arhivske građe i -spremišta. Prije nego što se arhivska građa unese u neko novo spremište mora se takvo spremište prvo pregledati i očistiti. Pri pregledavanju treba obratiti osobitu pažnju na ovo: 1. da je prostorija đovolino suha; jer ako ie vlažna, arhivska građa koja bi se u nju ismiestila može se oštećivati dialovaniem vlage, 2. da su zidovi i stropovi ispravni, bez pukotina d rupa; ter iz pukotina na zidovima i stropu može na arhivsku građu padati malter i prašina, 3. da su'prozori ispravni, a ako se nalaze na sunčanoj strani, trebaiu biti zaštićeni kapcima, zastorima ili premazom odgovarajuće boje kako bi se spriječilo djelovanie direktnog sunčanog svjetla na arhivsku građu, 4. da su sve postojeće instalacije u spremištu ('električni' vodovi, vodovodne i kanaliizacione cijevi, centralno grijanje, uređaji za zaštitu od požara) ispravne; jer eventualni kvarovi na tim instalacijama mogu. uzrokovati teška oštećenja arhivske građe. Pošto je spremište pregledano i ustanovljeno da je prikladno za čuvavanie arhivska građe, mora se očistiti (strop, zidovi, podovi), a ako se ukaže potreba treba ga i đezinoifirati Ako se arhivska građa smješta na drvene police, preporučljivo ih ie prije toga premazati otopinom DDT ili nekog drugog sličnog sredstva, da bi se spriječila pojava i razvoj insékata, a i samu arhivsku građu, treba prije unošenja u novo spremište pregledati, očistiti, a prema potrebi i dezinficiratiA. ČIŠĆENJE ARHIVSKE GRAĐE I SPREMIŠTA Da bi se spriječilo štetno djelovanje prašine i ostalih nečistoća, moraju se .spremišta, a i arhivska građa redovito, čistiti. ' Prije nego Étb se arhivska građa unese u neko novo spremište trega ga, kao -što je već spomenuto, temeljito očistiti, a isto tako treba temeljito očistiti i arhivsku građu koja se unosi u očišćeno, spremište. Pored ovog prvog temeljitog čišćenja potrebno je i redovito čišćenje spremišta .Podove treba čistiti po mogućnosti.isvakib 14 dana. Ako su podovi od betona, kamena ili éu pokriveni linoleumom, treba ih prati vodom. Pri tome se mora voditi računa, o vlažnosti spremišta. Ako je spremište suho ili normalno vlažno, pod se može prati vOdom na uobičajeni način, a ako je' jako vlažno, scmije se samo prebrilsati mokrom (krpom. Drvene podove nije preporučljivo mesti metlom, jer se pri tome podiže pra—«73 —