ARHIVSKI VJESNIK 4-5. (ZAGREB, 1962.)
Strana - 355
početkom, ramazana 999 h (23. VI — 2. Vtl 1591). Ovu okolnost je Nedim FILIPOVIĆ dokumentovano Objasnio u svojoj odličnoj obradi: »Nekoliko dokumenata o trgovini za vrijeme turske vladavine u našim zemUama« u II knjizi '»Priloga za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslavenskih naroda pod turskom vladavinom« (str. 57-81) 8 ). Filipović je, naime, među sedam objavljenih turskih isprava zadarskog arhiva odabrao iz ove skupine navedenu kadijsku ispravu br. Vl-77 9 ) i još jedan kratki dokumenat 10 ). Br. VIII - 43 i br. VIII - 55 su također ćirilicom pisani fermani sultana Bajezida iz 1485. godine. Među ispravama iz filca 108. Dragomanskog arhiva interesantne su kadijske isprave od 1040 h (počinje 10. VIII 1630) i one iz, 1077 h (počinje 4. VII 1666). U prvom kadijskom zapisniku je riječ o navali Mlečića na otok Lokrum i o njegovoj obrani, a drugi je u vezi s nekim sarajevskim trgovcem Hadži Mehmedom i njemu opljačkanom robom. Ima i jedan originalni ferman sultana Selima I iz godine 921 h (počinje 15. II 1515). Iako se svi ti dokumenti iz filca 108. Dragomanskog arhiva u Zadarskom državnom arhivu odnose na Dubrovnik, mišljenja sam da ih nije trebalo iz Zadra odnijeti, to tim više što po svoj prilici nikada ranije nisu bili svojinom dubrovačkog Državnog arhiva. Među sedam turskih listina koje je N. Filipović ofojavio>, i od kojih, kako je-naprijed istaknuto, pripadaju samo dvije 1836. godine prenesenoj skupini dubrovačkog arhiva, mi vidimo da se osim posljednje i ostale četiri isprave isto tako odnose na Dubrovnik, a nalaze se i sasvim prirodno su i dalje ostale u svescima III, IV i V Dragomanskog arhiva u Zadru. Po tome sudeći vjerojatno je da će se u zadarskom arhivu naći još dosta takvih isprava koje bi po svom sadržaju spadale u dubrovačka arhiv, pa dvojim da bi bilo umjesno da se takve izdvoje i pošalju u Dubrovnik. Zbroj svih sedam skupina (grupa) turskih dokumenata 'dubrovačkog Državnog arhiva je ovaj: 10.339 turskih dokumenata, 2 arapska bukvara i 1 list iz nekog turskog kodeksa; . 708 hrvatskih i 251 talijanski prijevod bez posebnih signatura (brojeva); 122 isprave nenavedenog jezika (tj. hrvatski ili talijanski); 2.539 hrvatskih i 18 srpskih (ćirilicom - bosančicom) isprava i 2 transkripcije pod posebnim signaturama (brojevima); 1.497 talijanskih isprava i 2 isprave na hrvatskom i talijanskom jeziku, također pod posebnim signaturama (brojevima); 28 arapskih, 7 jevrejskih, 2 armenske, 4 grčke, 8 latinskih, 25 francuskih (od kojih 7 prijevoda), 3 šifrirane i 2 njemačke isprave (jedna od tih je formular). Usvemu su, dakle, 15.560 dokumenata, koji se čuvaju kao »ACTA TURCI CA« u Državnom arhivu u Dubrovniku. Ovo brojčano stanje je dobiveno na podlozi spomenutih popisa prof. Fehima EFENDICA i arhiviste Jovice PEROVICA, pa je to stanje u po-' 8) PRILOZI ZA ORIJENTALNU FILOLOGIJU i . . . , knj. II (1951)), str. 59,2. alineja odozdo. 9) Ibidem, od str. 70 pri dnu do str. 75. Prijepis i prijevod u vezi toga na &<br. 59 (od 4. alineje), 60 i 61 (do kraja 7. alineje). 10) Ibidem, str. 78 prijepis i prijevod te objašnjenje na str. 61 (8, 9, i 10, alineja). — 355 —
