ARHIVSKI VJESNIK 4-5. (ZAGREB, 1962.)

Strana - 345

na Srp. pravoslavna crkva u Ugarskoj i Hrvatskoj, a g. 1782. uveden je Konziisltorijalni sistem. G. 1785. dobio je mitropolit zemljište kod Kovilja 2.000 jutara. Više akata iz g. 1790, odnose se na Temišvarski sabor (Izbor poslanika u Granici itd.), na kome su Srbi zatražili da se za njih osnuje posebna oblast u Ugarskoj. Više puta se u 18. stofleću izdaju naređenja' kojima se ograničuje broj pravoslavnih sveštenlka. Ima nekoliko spisa o dva manastira u Granici: Feneku (1747) i .Kovi!ju iz konca 18. st. i početka 19. stoljeća (1777. i 1808, 1821). G. 1789. određen je broj pravoslavnih sveštenika u Slav, granici i navedeno stvarno

: stanje. Inventari mitropolitove ostavine. G. 1778. nije bila dopuštena ovisnost srp. naroda od mitropolita u svjetovnim poslovima. Iz god. 1804, potiče spisak srp. narodnih fondova. G. 1821. dimnica, daća episkopu. 11) Jevreiii se u fondu spominju još g. 1707. i dalje. G. 1781. izdano je naređenje kojim se Jevrejima, kojima, osim u Zemunu-, nije bilo dopušten stalan boravak u Granici, onemogućuje trgovina, osim na vašarima. U vezi s patentom o toleranciji iz iste godine izdano je g. 1782. više propisa kojima se njihov položaj ublažavao. Kako je međutim njihov broj u Zemunu carskim naređenjem bio g. 1816. ograničen na 30 porodica, nastojali su zemunski Jevreji da se to ograničenje odstrani predstavkama iz g. 1816, 1817, 1818, 1823, 1824, ali to nisu postigli sve do g. 1868. U ostalim austrijskim zemljama nisu Jevreji bili posle Patenta tolerancije izvrgnuti ograničenjima i šikanama, pa je g. 1788. izašlo carsko naređenje da se s Jevrejima ima postupati kao- s ljudima. G. 1805. obnovio je Dvorski savet zabranu da Jevreji vrše kućarenje u Granici, a g. 1807. bilo im je zabranjeno kupovanje nekretnina u Granici. Opširan izvještaj o zemunskim Jevrejima iz g. 1847. 12) U fondu ima više dokumenata iz 1776, 1777, 1779. i 1781. koji se odnose na slobodu iispovedanja evangeličke vere u Vojnoj granici. O ugnjetavanju protestanata 1843, 1844. od strane vojnih (graničarskih) vlasti. 13) O Školama u Slavonsko-sremskoj granici govore brojni dokumenti ovoga fonda. Prvi od njih potiče iz g. 1732. Škola je bilo opitih i glavnih (Hauptschule). Ove potonje sastojale su se od trivijalnih (1. i 2. razred) i vilšlih (Oberschule, 3 razred), i traiale su tri godine. Tek 1838. Dobila je Glavna škola u Mitrovici 4. razred. Nastavni jezik u glavnim školama bio je nemaički, i one su postojale u svim štapskim mestima i vojnim komunitetima. Jedno vreme u 19. stoleću zvala se Glavna škola Oberschule, ali se to napustilo, i škola je dobila staro ime (Hauptschule). U srpskim mestima postojale su srpske narodne škole sa srpskim nastavnim jezikom,, ali je bilo srpskih mesta bez ijednog Nemca, a u njemu je bila nemačfca škola (Mirkovci 1777, Martinci 1833, Kupinovo 1836, Vojka). U drugoj polovini 18. stoljeća javljaju se u Slavonskonsiremskoj granici i dve gimnazije: državna u Vinkovcima i srpska u Karlovcima. Dok jedan raspis iz g. 1777. govori o osnovnim školama, drugi iz iste godine donosi propise o latinskim školama i uputsva za profesore. Iste godine bilo je zabranjeno graničarskoj deci da bez dopuštenja polaze strane škole , ; — 345 —