ARHIVSKI VJESNIK 4-5. (ZAGREB, 1962.)

Strana - 343

U ovom se fondai nalaze i brojni spisi o nameravanim kanalima kao saobraćajnim sredstvima i njihovim projektima. Akti iz g. 1792, 1794. i 1819. govore o oroiektu Bačkog kanala, dokumenat iz g. 1794. sadržava proiekt O' kanalu Vuka — samac, a oni iz 1795.' spominiu kanal Vukovar

— Samac i kanal Monoštar — Feldvar. Kanal kojim bi se spojio Dunav sa Savom stalna je brif*a graničarskih vlasti, na se njegovi proieikti spominiu u spisima iz g. 1796, 1806, 1814. i 1817. Dokument iz g. 1836. govori o kanalu kod Županie i hroidivoisti Bo^uta. G. 1841. iskrsilo ie pitanie izgradnie kanala Sava — Drava fOisniek — — Brod), pa se o tome nalazi dosta akata iz g. 1841. i 1842. Među spisima iz 1846. nalaze se oni o regulisaniu Save'i isušivanju poplavljenih krajeva, te o regullsanju retka i kanala. Naizad se u ovom fomdP nalaze i mlanovi i orpdračun za gradnju željeznice od Osijeka ili Vukovara na Riieku iz g. 1844. 7) Trgovini je služila i pošta, o koioi se u ovom fondu nalaze mnogi podaci koii moigu dobro da posluže pri pisaniu istoriie naših pošta. Već 1712. spominje se pošta s austrijskim poslanikom u Carigradu finternunciiiem), a akti iz g 1740, 1787. i 1792. govore o kurirskim poštama između Beča, preko naših zemalja, u Carigrad. G. 1770. uređniu se poštanske ceste, a g. 1822. nabrajaju se poštanske ceste u Slavonskoj granici. G. 1817. naredio je Dvorski ratni savet štemplovanje pisama. U aktima iz 1821. govori se čijoj jurisdikciji podležu kambijaturisti: regiment^koi i poštankoi direkcija, te o raznim malverzacijama u poštanskoj službi, a to se nastavlja i u spisima iz g. 1823. G. 1828. mnogo se govori o pošti u Carigrad, te pošti Zemun — Beograd — Carigrad zbog rata rusko-turskog. G. 1820. bilo je zabranjeno slanje pošiljaka po poštanskim licima, g. 1833. o slanju novca poštom, g 1834. izdani su propisi o poštanskim pismima i paketima s novcima, g. 1835. navedene su poštanske udaljenosti i akt o pošti u Slavonskoj granici, o o+varaniu pisama u Kontumacu. g. 1837. poštanske takse, a g. 1839. propisana ie bila poštanska taina. G. 1841. o pošti u Zemunu, g. 1845. parobrodarska pošta s inostranstvom, g. 1846, pošta Bjelovar — Križevci. G. 1847. pošta Beč — Zemun — Carigrad ima se obavljati preko Privilegovanog parobrodarskog društva; iste godine zabranio je car'uređenie privatnog telegrafa, a uieđno je snižena poštarina za knjige i muzikalije G. 1848, uvedena ie dnevna pošta Zemun — '•—• Pančevo mesto sedmione; s privatnim pismima s poštanskom markom iz Srbije ima se postupati kao i s državnim; bitiegovana pisma iz Srbije nemaju se u Zemunskom kontuimacu otvarati nego samo okaditi. 8) Kako se od strane vajnih vlasti poklanjala velika pažnja zaštiti države od kuge i drugih zaraznih bolesti u Turskoj, to se u ovom fondu nalazi mnogo arhivalija o osnutku i držanju sanitarnih Ustanova, i to u prvom redu kontumaca. Već g. 1727. nailazimo na takvu ustanovu kao i g. 1734. G. 1738. propisano je kontumadko uređenje, a iste godine poduzete izvjesne sanitarne mere, što se dogodilo

1 i g. 1740, dok je g. 1746. đirektio>ru Zemunskog kontumaca podelien karakter c. kr. kapetana. G. 1770. donesene su odredbe o sanitarnom kordonu i Brodskom kontumacu G. 1771. propisi o prekršiteljima kontumackih propisa, a g. 1783. o sanitarnim merama u Zemunu i njegovom kontumacu'. Iz g. 1785. potiče plan Zemunskog kontumaca, a g. 1787. određeno je njegovo ograđivanje. U — 343 —