ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 499

periodiku, časopise i štampu) ili takve muzejske fondove kojima je pravo mjesto jedino u bibliotekama, odnosno u muzejima. Nesumnjivo je ovakva svestrana sakupljačka djelatnost bila izvanredno korisna i zjaslužuje svako priznanje u određenoj fazi razvoja kada na nekom području postoji samo jedna jedina ustanova iz čitavog sektora arhivsko-bibliotekarsko-muzejske službe. No u današnje vrijeme, kada su osnovane i uporedo djeluju, gotovo na svim područjima, specijalizirane ustanove svake od triju spomenutih službi, zadržavanje stare prakse rada je prvenstveno iz stručnih i naučnih razloga potpuno nedopustivo i ne može se ničim opravdati. Vodeći računa o trima osnovnim faktorima, tj. da treba: 1. osigurati najbolje čuvanje, održavanje i sređivanje arhivske građe; 2. očuvati integralnost organskih arhivskih cjelina, i 3. spriječiti nabijanje cijena kod otkupa arhivske građe, Arhivski je savjet stao na stajalište da temeljno načelo razgraničenja između arhiva, biblioteka i muzeja Ima biti u ovome: da sva arhivska građa, tj. sva rukopisna građa u načelu spada u opće, odnosno u specijalne arhive. Dalje, da bi to načelo moralo biti jasno i nedvosmisleno naglašeno u novim propisima koji će se donijeti za arhivsku, bibliotekarsku i muzejsku službu. Izuzetke od toga načela fiksiralo bi se detaljno- u dogovoru s Odborom za biblioteke i Komisijom za muzeje, kao stručnim tijelima koja postoje pri Savjetu za kulturu i nauku NR Hrvatske. Ovaj rad na dogovoru sa spomenutim Odborom odnosno Komisijom je u toku, te će kroz 1960. godinu biti dovršen i spomenuto razgraničenje u načelu i u pojedinostima fiksirano. Za svoj perspektivni plan rada u narednoj godini Arhivski je savjet predvidio obradu ove problematike: 1. definitivno utvrđivanje razgraničenja stvarne nadležnosti između arhiva, biblioteka i muzeja; 2. nadzor nad registraturama privrednih i društvenih organizacija; 3.. analiza izvršene instruktaže arhivskih ustanova u 1959. godini i ostvarivanja preporuka koje je dala ta instruktaža; 4. specijalni arhivi, njihova organizacija i rad i odnos prema općim arhivima, i 5. perspektivni planovi sređivanja arhivske građe u svjetlu saveznog i republičkog perspektivnog plana historijskih studija (naučno istraživačkih radova). . Bernard Stulli Prilog I. UPUTSTVO O VOĐENJU NEKIH EVIDENCIJA ARHIVSKE GRAĐE I IZRADI NAUČNOINFORMATIVNIH POMAGALA Nedovoljan broj inventara i drugih pomagala u našim arhivskim ustanovama, _kao i neujednačenost prakse u njihovoj izradi zahtijevaju da se ovom pitanju posveti nužna pažnja, kako bi se rad naših arhiva usmjerio pravilnim putem i kako bi se unaprijedio interni rad u njima. Sve naše arhivske ustanove, bez razlike da li su nastale poslije oslobođenja ili su starijeg datuma, moraju u tom smislu izraditi niže navedene popise i evidencije, kako bi se dobio uvid u sadržaj njihovih spremišta i kako bi se omogućilo osnovno snalaženje u arhivskom materijalu. Isto tako mora svaka arhivska ustanova voditi evidenciju one arhivske građe koja se povremeno preuzima na trajno čuvanje, kao i one arhivske odnosno registraturne grade koja i dalje ostaje izvan arhiva. Prema zaključku Arhivskog savjeta NR Hrvatske sve arhivske ustanove u Hrvatskoj moraju izraditi i voditi evidencije i pomagala: I. Opći provizorni inventar II. Knjigu primljene arhivske građe III. Knjigu depozita . •— 499 —