ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 493

čitača dodan je opis jednog uzor-primjerka pečata. Među tačkama iz ovog dijela treba osobito istaknuti vanredno jasan i jezgrovit prikaz o raznim načinima pričvršćivanja pečata na isprave i o neispravnim metodama pečaćenja. Lijepo je prikazan razvitak stilova primijenjenih na pečatima raznih razdoblja, osobito sa likovnog i epigrafskog gledišta. O falsificiranju pečata autor je iznio svoja opažanja u pet tačaka upozoravajući na potrebu opširnijeg proučavanja tog problema kojemu dosada u engleskoj sfragistici nije bilo posvećeno dosta pažnje. U drugom dijelu (str. 34-67) obrađene su kratko, ali zato ne manje precizno, sve kategorije pečata koje se nalaze u skupinama i zbirkama arhivalija u londonskim arhivima. U uvodnim opaskama prikazana su najkarakterističnija obilježja engleskih pečata za sve one koji proučavaju englesku sfragistiku, a nakon toga dana je podjela glavnih vrsta tih. pečata grupirana po vlasnicima-izdavačima na: 1) kraljevske pečate; 2) pečate centralnih i lokalnih (mjesnih) vlasti, dominiona i (od Velike Britanije) zavisnih zemalja; 3) pečate privatnih i poluprivatnih ustanova; 4) osobne odnosno obiteljske (s grbom ili bez grba) i 5) crkvene pečate. Na kraju spomenuti su kratko strani (ne-engelski) pečati koji se nalaze u engleskim arhivima. Ti su pečati kategorizirani istim načinom i redosljedom kao i engleski. Uz tekst je dodano 12 tabla na kojima se nalaze odlični foto-snimci engleskih pečata od XII-XIX st., a na tabli V donesena je vrlo lijepa i zanimljiva slika iz rukopisa XV st. na kojoj je prikazan rad engleske kra-ljevske kancelarije. Ova lijepa i sadržajno vrijedna knjižica vrlo dobro će poslužiti svaicomfe tko se želi upoznati s engleskom sfragistikom. Njen prvi dio pruža uvid u elementarne pojmove sfragistike uopće svojim jasnim i nekompliciranim izlaganjem. Bartol Zmajić Curić Hajrudin, PRILOZI BOSANSKO-HERCEGOVAČKOJ ISTORIJI XIX v. Sarajevo 1960. v. Građa knjiga VIII. Odjeljenje istorisko-filoloških nauka knjiga 4. Naučno Društvo NR Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1960. Autor je prema navodima kcje je iznio u uvodu istakao da se objavljen materijal odnosi ». . . na period bosansko-hercegovačke istorije od 1833—-1873«. Originalna građa koja je u tom skupnom djelu objelodanjena, danas se nalazi u Državnim arhivima Zadra i Dubrovnika, arhivu Franjevačkog samostana u Fojnici i u Orijentalnom institutu u Sarajevu. Pisac je građu upotrijebio i iznio u pet ovećih i manjih radova, od kojih prva tri sadržavaju materijal vezan za period vladavine Ali paše Rizvanbegovića (1833—1851), ličnosti koja je napose u ekonomskom pogledu vidno podigla Hercegovinu, što dolazi do izražaja i u objelodanjenim dokumentima. Ta građa osim toga donosi nove i dragocjene podatke za poznavanje međusobnih odnosa Hercegovine i Dalmacije, cdnosa koji su dosada bili malo ili gotovo potpuno neispitani. Dva posljednja rada »... ilustruju prilike . . .• poslije smrti Ali-paše Rizvanbegovića 1851. godine.« — 493 —