ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)
Strana - 491
Zbornik je podijeljen u dva dijela. U prvom se nalaze dokumenti koji odražavaju neposredan utjecaj Oktobarske revolucije na Mađarsku, zatim onaj dokumentarni materijal koji ilustrira , poraz i raspad Austro-Ugarake Monarhije i dokumenti koji nam govore o građansko-demokratskoj revoluciji oktobra 1918. u Mađarskoj. Prvi dio knjige obuhvaća razdoblje od 7. XI 1917-31. X 1918. U drugom dijelu d!at je dokumentaran materijal koji se tiče građanske vlade i njene političke djelatnosti, zatim materijal koji govori o osnivanju KP Mađarske, kao i o njenoj borbi za ostvarenje diktature proletarijata, i, konačno, arhivska građa koja se tiče pdbjede proleterske revolucije u Mađarskoj. U ovom, drugom, dijelu knjige obuhvaćen je period od 31. XI 1918-21. III 1919. Na kraju Zbornika dat je detaljan kronološki pregled događaja navedenog razdoblja,, kao i izbrani popis bibliografije za historiju radničkog pokreta Mađarske toga vremenskog perioda. Osim toga tu se nalazi i iscrpan popis tadanjih novina na teritoriju Mađarske i stvarno i imenično kazalo. Od preko 700 dokumenata u knjizi svega su 3 koja se tiču događaja u našoj zemlji u tom razdoblju. Dokument br. 62 preštamipan iz »Nepszava« od 7. XII 1918. govori o pobuni mornara 1. II 1918 u Kotoru. Prije opisa događaja autor članka naglašava da je ta pobuna mornara bila »prva revolucija za mir« o< kojoj su, kako se dalje navodi, govorile i tadanje novine, ali na takav način da je općinstvo odi svega toga maloi shvatilo — Štoviše, posredovanjem cenzure osudilo je taj odvažni korak mornara. Autor članka dalje kaže da je sada, »kada Republika jamči slobodu štampe«, moguće, a i potrebno-, rasvijetliti taj događaj. Dokument br. 224 obavještava o pobuni 79. hrvatske pukovnije, stacionirane u Rijeci. (Članak odštampan u »Kolozsvari Hirlapu« 24. X 1918). Treći dokument (br. 229) tiče se pokreta Jugoslavena u Zagrebu za nezavisnost (»Pesti Napio«, 23. X 1918). Članak je objavljen pod naslovom »Velika demonstracija u Zagrebu«. Spomenuti izbor dokumenata poredan tematski u kronološkom okviru predstavlja dosta obimnu dokumentaciju o događajima koji su se odigrali u Mađarskoj pri kraju I svjetskog rata i uoči stvaranja Mađarske Sovjetske Republike u proljeće 1919. i, Ivan Meden Pošvar Jaroslav, NÄSTIN DËJIN BRNÈNSKE MINCOVNY Separat iz časopisa Numismaticky sbornik ČSAV V/1958, i VI/1960. Praha Pisac raspravlja o povijesti kovnice novca u moravskom gradu Brnu i to na temelju različitih, ponajviše arhivskih podataka. Rasprava obuhvaća povijest od sredine XI do sredine XVII stoljeća. Za pisanje rasprave, budući da su domaći povijesni izvori bili preoskudni, trebalo je proučiti razne, u prvome redu trgovačke, veze Brna i Moravske sa susjednim zemljama na istoku i jugoistoku, s Poljskom i Ugarskom. Rasprava je podijeljena u četiri dijela ili glave, u dodatku se nalaze dva ekskurza, pregled novčanih relacija za XVI i XVII st. i dvije tabele na finijem papiru s 30 fotoreprodukcija različnoga novca, iskovanoga tokom stoljeća u Brnu. — 491 —
