ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 471

u Schierkeu razvilo se i o ovom predavanju zanimljivo raspravljanje. Govoreno je da bi arhivski radnici morali više nego do sada brinuti brigu da u onim nadleštvima i u privrednim organizacijama koje su dužne predavati građu arhivskim ustanovama u kojima sami rade, budu spisovni planovi dobro sastavljeni, a kancelarijsko poslovanje što uzornije. Nadalje je upozoreno da bi trebalo, kada se sređuje i popisuje građa iz novijeg vremena, imati također pregled i onih dijelova koji su zadržani u pisarnicama kao predspisi za redovito uredovanje, odnosno poslovanje. Posebno je izražena misao, da se za sređivanje spomenute građe ne bi mogle izraditi smjernice koje bi općenito vrijedile za sve arhive, iako su dosadašnji načini uglavnom prikladni i za te poslove. Za svaki skup takve građe moraju se načini sređivanja i popisivanja iznaći iz njezina stanja i kakvoće. Ozbiljna pažnja poklonjena je pitanjima kakav značaj u arhivskom smislu ima kartografska građa, i koji je način pravilan za njeno sređivanje u arhivskim ustanovama. To je učinjeno iz dva razloga. Sve više se razvijaju istraživanja koja se oslanjaju na kartografske izvore. A uz to arhivi u DRNj morali su posljednjih godina preuzeti mnoštvo kartografske građe. Smatralo se za potrebno na savjetovanju u Schierkeu raspravljati i o ovim pitanjima (v. sv. 3, str. 66, stupac 2). U sv. 3. otisnuto je i predavanje Fritza Wächtera: »Erfahrungen und Probleme bei der Ordnung von Kartenbeständen in Archiven« (str. 75-81) i osvrt na nj koji je u raspravi na spomenutom savjetovanju izrekao Karlheinz Blaschke. (v. »Über die Ordnung archivischer Kartenbestände«, str. 82-84). Oba sastavka ponešto sü prerađena za objavljivanje. Uredništvo časopisa je o tim istim pitanjima u 6. sv. uvrstilo prilog suradnika Geološkog odjela za jug SSSR-a Akademije znanosti u Moskvi L. A. Goldenberga »Zur Frage der allgemeinen Ordnungsprinzipien für kartographisches Material in den historischen Archiven der Ud SSR« (v. str. 189-195). I na godišnjem sastanku Društva njemačkih arhivara Savezne Republike Njemačke, 37. po redu, održanom pod kraj rujna 1959. u Osnabrücku, dnevni red je sadržavao samo jedno pitanje iz arhivistike pod naslovom »karta u arhivu« (v. sv. 6. str. 210-211). Da pregled njemačke stručne literature o kartografskoj kao arhivskoj građi bude potpun upozorujemo još na ove priloge: K. Blaschke: »Bildstücke im Archiv« (v. »Der Archivar«, 7. 1954) i »Zur Theorie arhivalischer Kartenbestände« (v. »Archivmitteilungen«, VII. god., 1957, str. 41-45), te F. Engel: Über das Ordnen und Verzeichnen von historischen Karten und Plänen«, Göttingen, 1958 (Veröffentlichungen' der Niedersächsischen Archivverwaltung, Heft 9). Još do nedavno priznavao se općenito kartografskoj građi u arhivskom smislu značaj priložne, dopunske građe. Međutim, pojavila su se i odstupanja od takvog mišljenja. Širi se shvaćanje da kartografska građa nije i da ne može biti samo slikovno sredstvo kojim se čini zornijim i podupire dokumentarnost izvora. Ona također ima sva svojstva izvora ne samo za povijest kartografije, ili za povijesni zemljopis i za povijest zemljopisa, nego i za one znanosti i naučne grane kod kojih se mora i ona proučavati, da određena istraživanja budu potpuna. Tako se ona ne može mimoići, ako se želi pravilno suditi o proizvodnim snagama i razmjerama i mjestima njihova razvitka, o smjeranjima u trgovačkim odnosima i prometnim vezama, o upravno-političkim podjelama, o određivanju fizičkozemljopisnih i ekonomskih granica u prošlosti, o zemljopisnim otkrićima, o nalazištima rudnog blaga, o seobama i dijeljenju stanovništva, o vojnim pothvatima, o ishodima klasnih borba i o nizu drugih pitanja. Danas se već — 471 —