ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 460

Čiro Čičin-Šain, Pisma Marka Kavanjina splitskog trgovca iz prve polovine XVII stoljeća (49, str. 103-226). U Muzejti grada Splita čuva se knjiga prijepisa poslovnih pisama Marka Kavanjina. Pisma obuhvaćaju razdoblje od 1605. do 1660. godine. Pisma su od neobične važnosti za povijest privrede u to vrijeme. U njima se nalaze podaci za 'trgovinu i promet, za saobraćaj kopneni i pomorski, tržišta, vrstu robe i njene cijene, kao i cijene prijevoza kopnom i morem. Pisma sadrže i razne podatke važne za našu povijest uopće, a napose .grada Splita. Autor donosi u prijepisu 850 pisama. Krešimir Filić, Regest Gašpara Mazalena-Sadaića, gradskoga oficijala - suca iz godine 1562 (49, str. 301-320). Medu spisima gradskog arhiva u Varaždinu autor je našao ovaj privredno-gospodarski regest koji nam daje sliku života ovoga grada u polovici XVI stoljeća

!

. Grad Varaždin je imao velike zemljišne posjede pa je svake godine birao gospodarskoga suca koji je upravljao svim gospodarskim poslovima i o njima polagao račune gradskome sucu i zaprisegnutome vijeću. Gašpar MazalenSadaić, gospodarski sudac za 1562. godi., vodi tačne račune o svim primicima i izdacima. Autor donosi čitav regest ikoji je pisan latinskim jezikom, no pojedine stvari obilježene su i hrvatskim nazivima. Miroslava Despot, Staklana »Perlasdorf« i njen vlasnik markiz Perlas de Rialp (49, str. 321-348). Na temelju arhivskih dokumenata prikazan je pokušaj osnivanja prve staklane u Hrvatskoj u 18. st. Prvi pokušaj osnivanja staklane u Gorskom kotaru god. 1711. nije uspio. Nekoliko godina 'kasnije ostvario je .to Španjolac markiz Perlas de Rialp koji je 1725. dobio od austrijskoga cara neke konfiscirane posjede Zrinsko-Frankopanske u Gorskom kotaru. Nedaleko Delnica, pomoću čeških majstora, izgrađena je staklana koja je proradila u kolovozu1729. godine. Rad u staklani nije napredovao, bilo je mnogo neprilika s majstorima, zatim poplave i druge nezgode, pa je staklana na'kon nekoliko godina prestala s radom. Lowe Katić, Povijesni podaci îz vîzitacija trogirske biskupije u XVIII stoljeću (48, str. 274-330). Autor donosi izvatke iz vizi taci ja trogirskog biskupa Didaka Marula, koga je pratio na putu i vodio zapisnik njegov kancelar Marko Peroević. On je osim crkvenih stvari uočio i zabilježio i mnoge druge činjenice koje nam daju sliku kulturnog života, ekonomskih i socijalnih prilika, zatim statističke podatke o selima trogirskog kotara u 18.. stoljeću. Drugi članak Lovre Katića, Iz knjiga oporuka splitskog kaptola (49, str. 81-104) daje nam podatke o životu splitskih građana u 16. i 17. st. U arhivu splitskoga kaptola nalaze se dva sveska oporuka, iz kojih su u članku donesena ona mjesta koja imaju historijsku važnost. Roman Jelić, Stanovništvo Zadra u drugoj polovini XVI i početkom XVII st. gledano kroz matice vjenčanih (49, str. 349-509). U arhivu župnog ureda stolne crkve sv. Stošije u Zadiru autor je pregledao prve tri knjige matica vjenčanih koje obuhvaitaju razdoblje od 1576. do 1613. godine. U tim maticama je ub.ilježena većina zadarskog stanovništva, jer osim mladenaca upisani su često i njihovi roditelji, zatim svjedoci na vjenčanju, kod nekih je ubilježeno i njihovo zanimanje i mjesto porijekla, zatim svećenik koji je obavio vjenčanje. Tako nam te matice daju dragocjene podatke o broju stanovništva, njihovu specijalnom i etničkom sastavu kao i imena mjesta. Dva priloga donose građu o varaždinskim cehovima: Wässert Adolf, Pravila radničkog ceha u Varaždinu (48, str. 231-248) i Ivan Bach, Povlastice i pravila varaždinskog zlatarskog ceha 1613. godine (49, str. 235-246). Za političku povijest važna je građa sadržana u prilogu Bogdana Krizmana, Zapisnici središnjega odbora »Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba« u Zagrebu — 460 —