ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 407

XVIII st. pridružuju im se zajedno s austrijskim činovništvom i spisi na njemačkom jeziku. Ta »četverojezičnost« ostat će na snazi u uredovanju »Uprave Primorskih imanja« sve do njene definitivne likvidacije g. 1776. Pod upravom Unutarnjo-austrijske komore u Grazu ostala su Primorska imanja kroz 57 godina, dakle sve do g. 1749. Tada ih je prekupila Bankalna ministerijalna deputacija u Beču, koja je nadzor i upravu tih imanja povjerila Bankalnoj administraciji za prihode u. Ljubljani (Banco Geföhlen Administration). Za kratkotrajne ere te administracije (do g. 1754) ostala je struktura uprave i njezino poslovanje u Bakru nepromijenjeno. Kapetan i potkapetani bili su stranci, a ostalo je činovništvo bilo miješano. G. 1754. osnovana je u Beču nova centralna oblast (neka,vrsta preteče ministarstva) pod imenom »Dvorskog trgovačkog vijeća« (Hofkommerzienrath). Tome vijeću podvrgnuta je čitava tadanja austrijska obala od Trsta do Karlobaga koja je nazvana »Austrijsko primorje« (Littorale Austriaco). Vijeću u Beču podređena je također novoustanovIjena oblast u Trstu znava »Glavna trgovačka intendancija« (Kommerzial Haupt Intendanz). Njoj je direktno povjerena uprava nad čitavim »Austrijskim primorjem«. Na čelu te intendancije nalazio se je predsjednik koji je ujedno bio i kapetan bakarski. Njega je u Bakru i Primorskim imanjima zastupao upravitelj (Hauptmanns Amt Verwalter), a ostalo je činovništvo sačuvalo svoje nazive.

4 Hrvatski staleži nisu se složili s tim najnovijim zahvatom u prava Kraljevine Hrvatske pa su nekoliko puta protestirali protiv toga da se faktičnoj vlasti austrijskih oblasti nad Hrvatskim primorjem pridruži i formalna promjena naziva Primorja u »Austrijsko«. No protesti su ostali bez uspjeha/' Rješenje toga spora uslijedilo je g. 1776. kada je nakon 22 godine takova stanja reskriptom ukinuta Tršćanska intendancija, a njoj podređena područja »Primorskih dobara« dodijeljena dijelom Kraljevini Hrvatskoj (čitavo područje s desne strane Karolinške ceste u pravcu Karlovac-Rijeka), a dijelom Vojnoj krajini (kraj s lijeve strane Karolinške ceste). Tom odlukom ukinuta je faktično i uprava Primorskih dobara i zaključeno djelovanje te uprave kao oblasti. Slijedeće godine (1777. 5. IX) promijenila je carica Marija Terezija svoju odluku o pripojenju Bakra i ostalih mjesta s lijeve strane Karoline Vojnoj krajini, pa je i njih pripojila Kraljevini Hrvatskoj odnosno novoustrojenoj županiji Severinskoj. Time je prestalo i djelovanje arhiva odnosno registrature uprave Primorskih dobara koja je kroz 106 godina komorske uprave primala naloge iz Požuna, Graza, Beča, Ljubljane i Trsta. Obzirom na izloženi historijat ovog fonda i na sve promjene organa koji su vršili vrhovnu upravu ovih primorskih dobara, pokazalo se * Rački F., Rieka prema Hrvatskoj. Zgb. 1867, str. 4. 5 Laszowski E., Gorski kotar i Vinodol. Zgb. 1923, str. 19. — 407 —