ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 363

Dok su svi ti posjedi potpadali pod vjerski fond, dotle je već prije (1773. god.) podržavljeni posjed isusovačkog reda Kutjevo svoj čisti prihod ulagalo u tzv. studijski, odn. školski fond. Nije nam se očuvala bilanca toga imanja za nijedno čitavo godište, te ćemo zbog usporedbe navesti podatke o poslovanju u prva tri tromjesečja 1790/1791, tj. od 1. novembra 1790. pa do 31. jula 1791.

27 Ukupni prihodi za taj period iznose preko 12 hiljada forinti, i to od urbarijalnih podavanja 3.870 for., od zakupnine 1.125, od .prodaje žitarica 2.374, od prodaje sijena 134, od prodaje raznih pribora 99, zatim od točenja pića 1.729 for., od prihoda šumarije 2.428 for., od raznih drugih primanja 328 forinti. Izdaci na posjedu Kutjevo sastojali su se u tom vremenu od iznosa za plaće (1.418 f), za kancelarijske i putne troškove (120 f), zaklade (187 f), popravak zgrada (209 i), nabavku pribora (252 f), kupovinu pića i plaću krčmara (258 plus 29 f) i ostalih gospodarskih troškova (849 f) — u ukupnom iznosu od 3.322 forinte, odnosno uz čisti dobitak od 8.765 forinti. Navedeni podaci ukazuju nam na neke osobine pojedinih komorskih posjeda, tako npr. vidimo da u Lepoglavi velik udio u prihodima dolazi od prodaje sijena i od točenja pića; rad šumarije je relativno najintenzivniji na vlastelinstvu Remete, a u okviru cijelog distrikta prihodi od šuma pretežno dolaze sa područja zaladske županije. Na kutjevackom posjedu ističu se udjelom u stvaranju prihoda prodaja žitarica i primici šumarije. Gospodarski personal na tom imanju sastojao se od upravnika, računskog činovnika, žitničara, šumara, špana i jednog pisara; na posjedu je djelovao i zaseban pravni zastupnik — fiškal.

28 Podržavljeni posjedi ukinutih samostanskih redova ostali su pod neposrednim nadzorom Komorskog administratorata u Zagrebu sve do 1793. godine. S obzirom da je u nizu drugih protujozefinskih promjena došlo i do ponovnog odvajanja Ugarske dvorske komore od Namjesničkog vijeća, to je i poslovanje vjerskog odnosno školskog fonda prestalo da bude povezano uz komorsku administraciju. Ugarsko namjesničko vijeće upravljalo je sada izravno imanjima što su potpadala pod te fondove, i to preko svojih prefekata na pojedinim vlastelinstvima odnosno grupama vlastelinstava. Dekretom Namjesničkog vijeća od 20. novembra 1793. postavljen je dotadanji distriktualni inspektor Josip Kralj za prefekta na imanju Kutjevo, s tim što su pod njega podvrgnuti svi bivši crkveni posjedi zagrebačkog distrikta, osim onih u zaladskoj županiji.

20 Budući da je najveći dio blagajničkog poslovanja zagrebačkog admini27 KAZ, 1790/91. — za vlastelinstvo Kuttjevo vodi se posebna serija tromjesečnih bilanoi, jer spada pod tzv. Studlien-Pond. 28 KAZ, 1791/92 — A, 1447. »Condmit- Lista Inclyti Domliinii Kuittievo, pro Anno 1792«. 29 KAZ, 1793/94 — A, 66. — 363 —