ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)
Strana - 359
tovljena goveda. Uopće, zemljište nije baš najbolje, tako da seljačkom stanovništvu ostaje za prodaju samo vina i sijena, a sve ostalo treba za sebe. Pa i mogućnosti ža izvoz produkata izvan područja gospoštije nijesu dobre, jer su putovi u lošem stanju a vučna stoka slaba. Za unutarnju razmjenu služi sajam u Lepoglavi. 21 Interesantan je još i pregled podavanja »Tariffa na piaczu Lepaglavszkem navadna« koji sadrži ovih dvanaest rubrika: »1. Od jednih kol sitka, ali szoH koja sze na pilacz dopelja y proda 12 xr. 2. Od jednoga otovarenoga konva 3 „ 3. „ kossa 'kruha, hrusek, jabuk, sziliv, kosztanya etc. 1 „ 4. „ Laciinszboga Stacau lVi „ 6. „ Tovara Vuszenya, ali Szuikna IV2 7. „ Tovara Lonecz, ali zdel ali pecsmyakov 1 „ 8. Od kuhanya, ali pecsenya prekuplenogia vre imesza Hi „ 9. Od jednoga Kernyaka 7 „ 10. „ Teleta, Rravcza, Janczia ali Kozla 3 „ 11. Od völa, juncza ali krave poleg l'imkatae szvetle Varmegjie, ako je pitan 3Vž „ 12. Ako nije plitan 3 „ Zlocseszta pak y mersava na piaczu sze niti prodavati szmeje«. 22 Procjenjujući prihode vlastelinstva po utvrđenoj šemi označio je inspektor Kralj ukupne godišnje primitke sa 7.700 forinti, a izdatke (medu kojima najveći dio dolazi na plaće) sa 2.644 forinti. Medu gospodarskim osobljem nalazimo upravnika, žitničara, podrumara, 9 slugu i 2 lugara. 23 Upravitelji podržavljenih samostanskih posjeda na području zagrebačkog distrikta bili su za svoje poslovanje odgovorni komorskom administratoru Sigismundu Komaromiju odnosno distriktualnom inspektoru Josipu Kralju. Administrator je 9. maja 1789. potpisao jednu opću instrukciju za sve komorske upravnike, kojom se reguliraju razna pitanja u vezi sa gospodarskom djelatnošću na imanjima. 24 Raspodjela dužnosti i plan vršenja poslova na svakom posjedu utvrđivali su se na tzv. gospodarskoj sjednici (Wirtschaftssitzung), što je trebalo da se održava redovno jednom nedjeljno. Na tim sastancima podnosio je personal izvještaje o izvršenom radu i primao konkretna zaduženja. Čitav tok sjednice, izvještavanje, raspravljanje i zaključci unosili su se u poseban zapisnik koji se onda krajem mjeseca u izvorniku slao na uvid Komorskom administratoru u Zagreb. Osnovu za poslovanje gospoštijske uprave tvorile su urbarijalne obaveze podložnika, fiksirane u odgovarajućim urbarima ili urbarijski m ugovorima. Jedna od najvažnijih obaveza, od koje je u velikoj mjeri zavisila mogućnost pravilnog korištenja alodijalnih oranica, livada, vr21 Isto, str. 9—11. 22 Isto, str. 69, Prilog T. 23 Isto, str. 29—34. 24 *KAZ, Instrukcija za komorske upravnike od 9. V 1789. — 359 —