ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 356

koji će svoje sjedište imati u najvećem pavlinskom dobru u Lepoglavi.

12 Za distriktualnog inspektora postavljen je Josip Kralj.

13 Personal zagrebačkog komorskog administratorata dijelio se u četiri grupe: u službenike administratorske kancelarije, u službenike knjigovodstvene ili računarske kancelarije, zatim pravne zastupnike odn. fiškale i na gospodarsko osoblje na pojedinim posjedima. U Zagrebu je 1788. god. uz administratora službovao njegov zamjenik sa 5-oricom kancelarijskih činovnika, a blagajna je imala četvoricu službenika. Administratoratu je na raspolaganju stajala petorica stalnih i dvojica povremenih pravnih zastupnika. Na čelu gospodarskih službenika stajao je inspektor Kralj, a svaki je posjed imao svog upravnika (ukupno njih 12) i ostalo gospodarsko osoblje — ukupno tri računarska službenika, dva pisara, tri .žitničara, pet španova i dva šumara.

14 Osim komorskih posjeda Fužine, Vrbovsko i Čabar i već otprije podržavljenog isusovačkog posjeda Kutjevo, koji je ulazio u fond za škole (tzv. Studien-Fond), zagrebački je administratorat upravljao pavlinskim dobrima Lepoglava, Velika, Svetice i Remete i posjedom klarisa kod Zagreba, a u zaladskoj županiji imanjima Sv. Helena, Türje i Tüskevar. Razmotrimo sada gospodarski položaj tih imanja u Hrvatskoj u doba kad su potpala pod upravu komorskog admistratorata. Jedan od prvih zadataka inspektora Josipa Kralja bio je da se izrade odgovarajući popisi svih posjeda. Kako je to bio zamašan posao, razumljivo je što se protegao na niz godina. Najzanimljiviji je svakako popis vlastelinstva Lepoglava koje je upravo zbog toga što je bilo najveće od pavlinskih dobara u Hrvatskoj i određeno kao sjedište distriktualnog inspektora. Podaci o tom imanju sakupljeni su u elaboratu Josipa Kralja »Beschreibung der Lepoglavaer Landgüter von Jahre 1789/90«, završenom 1. januara 1790. u Lepoglavi.

15 Područje posjeda Lepoglava prostiralo se na tri općine, i to: — Lepoglava, sa naseljima Lepoglava, Borje, Budim, Čret i Sestrunec; — Očura, sa naseljima Očura, Bulišinec, Muričevec, Purga, Šumec; — Veternica, sa naseljima Veternica, Gora, Gregurovec, Kuzminec, Velika Gornja i Velika Donja. Uz ta naselja, koja su sva na području varaždinske županije, posjedovalo je vlastelinstvo još i selo Graberje i Rinkovec iz iste županije, kao i selo Merenje u zagrebačkoj županiji. 12 KAZ, 1787/88 — A, 191. 13 To je onaj Josip Kralj koji je kao prefekt komorskog posjeda Kultjevo učestvovao <u zavjeri Martin ovićevih jakobkiaca 1794/95; vidi: Boigdanov V., Hrvatska revolucionarna pjesma iz godine 1794. i učešće Hrvata i Srba u zavjeri Martinovićevih jakobinaca, Starine JAZU, knj. 46, str. 331—488. s " KAZ, 1787/88 — A, 893 (Personal-Stand). 18 KAZ, Beschreibung ... 1789/90. — 356 —