ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 347

Ostalo radii rotarum vulgo — špice circumferentiae rotarum — oplatnice axis rotarum — os kotača iuga pro bobus — jarmovi temo curruum — rudo na kolima lateres — cigle scandula — šindra trabes — grede asseres — letve imbrex — krovni crijep tignum — roženice calx — vapno pix — smola galla — šiška Zaglavak Sisačka gospoštija Prvostolnoga kaptola u Zagrebu osnovana je oko g. 1200. kraljevskom darovnicom, a brzo poslije toga povećana je darovnicom zagrebačkog biskupa Stjepana I. Gospoštija obuhvaća 15 sela: Sisak (1838. postao trgovište), Galdovo Kaptolsko, Bok, Tišina Kaptolska, Strelečko, Odra, Pračno, Žabno, Stupno, Sela kod Siska, Jazvenik, Greda, Petrovci, Drenčina, Vurot. Područje gospoštije leži između Kupe od sela Vurota pa do utoka Kupe u Savu, između Save od ušća Kupe do Kaptolske Tišine, zatim između Mrtve Odre i Odre do utoka potoka Lekenika u Odru, odatle se zapadna granica suhim međašima spusta prema jugu na Vurot između-Grede i Dužice, Petrovca i Žažine, Drenčine i Male Gorice. Sjedište se gospoštije kroz više stoljeća nalazilo u glasovitoj sisačkoj tvrđi koja je sagrađena 1544-1550. da brani Zagreb i sjeverozapadnu Hrvatsku od Turaka. Istom je u XIX st. preneseno sjedište gospoštije, i to postepeno, u Sisačka Sela jer je tu njezino prirodno središte. Gospoštija je često stradavala od poplava rijeka Kupe, Save i Odre pa je poduzimala i neke mjere za obranu. No od plovnih rijeka Save i Kupe imala je gospoštija i stanovitu korist, jer je u Sisku postojala važna riječna luka sa skladištima za robu, stjecište trgovaca i drugih putnika koji su odsjedali u gospoštijskim krčmama. U prvoj polovici XIX st., od 1809-1813. gospoštija se nalazi u rukama francuske uprave, a od 1813-1815. u rukama austrijske uprave. 1816. gospoštija je vraćena Kaptolu. Sad je najveća briga gospoštije da uredi u Sisku trgovište (oppidum). To je bila opća želja sisačkih obrtnika i trgovaca, a i nacionalna potreba, jer je preko Siska riječnim putem prolazila trgovina od Bačke, Banata i Zemuna prema Karlovcu, Zagrebu, Ljubljani i Rijeci. 1822. je napravljen regulacioni plan po kojem su se imale graditi ubuduće ulice i kuće u Sisku. 1828. počeo se plan ostvarivati, oko polovica seljačkih kuća preseljena je iz Siska u okolna sela, seljaci vlasnici zemljišta u sisačkom — 347 —