ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 314

stanju, a Bela kula bez stropa i krova. Kasnije je stanje popravljeno tako da je u tvrdi sagrađen novi podrum, a Bela je kula obnovljena, pa je u svaku od tih prostorija stalo po 5-10 bačava s vinom i rakijom. Izvan tvrđe stajao je sjenik u koji se moglo spremiti 80 vozova sijena. Dalje prema Capragu na utoku Kupe u Savu bila je kućica za lađare i mala krčma. U raznim skladištima sisačke tvrđe, osim žitarica, vina i rakije, oruđa i oružja, nalazilo.se i drugoga materijala koji u inventaru dolazi pod imenom »Castellanalia« i »Materialia aedilia«. Castellanalia jesu samo ovi predmeti tvrđavskog skladišta: sol kamena i morska, svijeće, smola, predivo tanko i debelo, kučine, konac fini, srednji i debeli, platno tanko, srednje i debelo, dvobojno platno za stolnjake i druge potrebe, vreće, drvo hrastovo i meko. Gospoštija je kupovala godišnje 600-1000 libara kamene soli u Ugarskoj za svoje službenike i stoku. Morsku je sol nabavljala rijetko kada. Na skladištu je ostajalo na koncu godine 200-800 libara soli, kučina oko 200 libri, prediva oko 100 libri, konca oko 20 libri, platna .(tkanja) 200300 ulni, dvobojnog platna 50-200 ulni, vreća oko 50 komada, hrastova drveta 100-700 hvati, a mekog tek nekoliko hvati. Materialia aedilia tj. aedificialia jest građevni materijal, djelomično uskladišten u tvrđi, a djelomično na drugim mjestima. To su grede (trabes), letve (asseres), šindra (scandulae), daske (lattae), cigle (lateres), crijep, žljebnjaci, živo i gašeno vapno, željezo, veći i manji čavli, hrastovina za bačve, željezni i drveni obruči za bačve. Hrastovu su građu sjekli u gospoštijskim šumama stručni radnici iz Kranjske (Slovenija), a jelovu je trebalo kupiti. Cigla se u velikim količinama iskopavala iz zemlje na području stare rimske Siscije ili se proizvodila u vlastitoj ciglani (antiqua foruna). Tako je 1831. iskopano preko 6000 kom. rimske cigle, a u ciglani ispečeno 188,400 komada. Iz zemlje se iskopavalo i staro kamenje, okruglog i ' četvorinskog oblika. 1805. iskopano je 14 komada četvorinskog kamena i 66 komada okruglog. Ciglu su i kamenje iskopavali ne samo težaci za potrebe gospoštije nego i stanovnici Siska u vlastitu korist. Gospoštija se tome nekada protivila, ali je kasnije popustila i jedino tražila da joj se izruče dragocjeni predmeti. To je međutim tražio također Mađarski nacionalni muzej za sebe. Skladište je građevnog materijala bilo snabdjeveno čas više čas manje, prema građevnim potrebama gospoštije. 1828. bilo je na skladištu ,146 greda hrastovih, 70 greda borovih, 359 hrastovih stupova, 464 borovih dasaka 755 hrastovih letava, 1940 kom. hrastove šindre, 444 hrastova obruča za bačve itd. Zgrade u Sisku

21 U selu odn. trgovištu Sisku bile su ove zgrade: 1. Drvena krčma (diversorium) s 5 soba, kuhinjom, podrumom, stajom za 20 konja, šuS1 Poseban opis iz 1815. vidi u Acta Sess. f. 12, n. 11. — 314 —