ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 245

Kutija broj 16: »Rukopisi, ostala građa i kritike knjige »Crtice iz hrvatske književne kulture Istre« iz 1926. godine. Koncepti raznih govora iz 1900, 1909. i 1910. Prepiska (pisma) od 1927. dio 1929. Čestitke ik 80 i 81 godišnjici (1928. i 1929. god.)« Kutija broj 17: »Spisi profesorske afere iz 1891. do 1894. Jezilkovna interpelacija u Istarskom saboru godine 1894. i govori u parlamentu od 1907. do 1913. Hrv. sveučilišno pitanje od 1909. do 1914. Billješlke sa klupskih sjednica od 1911. do 1914. Spisi o evakuiranima 1918. Razdioba — »Crtica . . .« i zahvale iz 1930. godine. Sastavak »Das Volksleben der Slaven in Istrien«. Kutija broj 18: »Građa za životopis prof. Matka Mandića od 1882. do 1915. »Denkschrift« vladi o stanju u Primorju 1899. Razne bilješke, pisma à koncepti od 1893. do 1908. Leteći listovi raznih bilježaka iz 1900. do 1907. Bilješke glede »Nar. kluba« i »Hrv. slovenskog kluba u Beču« 1911. godine. Dopisivanje s Družbom sv. Ćirila i Metoda od 1916. do 1922. i druge stvari iz godine 1929. Čestitke k izboru za nar. poslanika 1931. godine. Građa za biografski (enciklopedijski) rječnik«. Kutija broj 19: »Prvi notes o nadzoravanju javnih (pučkih škola 1882. godine. Protocol!! Castua anno 1613—1839. (Libri I — XII. che cointiiene le copie degl' Ordine ed atti, che interessano il Dominio«.

45 Kako se vidi dr Budisavljević je nastojao dati za onaj dio grade koji je on sredio veći i precizniji uvid u sadržaj grade nego li je to učinila Antonija Cvijić, zatim dr Budisavljević je dao zaista pregled sadržaja svake pojedine kartonske kutije, dok je Antonija Cvijić to učinila samo za 8 _ kutija od ukupno 75, pa je tako dr Budisavljević uspio dati više podataka potrebnih za inventar kao imovnik ustanove, a s druge strane olakšao proučavanje i ocjenjivanje Spinčićeva javnog rada, što mu je, čini se bila glavna misao pri sređivanju Spinčićeve građe.

4

'

1 No, uza sve te pojedinosti, inventar iz 1946 godine u suštini pokazuje da dr Budisavljević ipak nije primijenio određeni sistem u sređivanju rukopisne ostavštine koji bi odgovarao sadržaju te građe i funkcijama koje je Spinčić vršio u javnom životu. Stoga je taj inventar konfuzan, pače je u načelu lošiji od onoga popisa iz 1928. godine, jer se pri sređivanju građe nije koristio čak ni jednostranim hronološkim principom koji je primjenila Antonija Cvijić. Dr Budisavljević nije koncentrirao istovrsnu materiju

. u jednu skupinu, nego je u jednoj kutiji skupio materijal koji po pravilu nije vezan ni tematski ni hronološki. Građa nije inventirana po redoslijedu glavnih serija i sporednih, koje se vežu uz glavne. Datiranje je netočno, jer često obuhvata jedan vremenski raspon više vrsta građe, iako je za svaku vrstu postojao vlastiti vremenski period. Naslovi omota su također često netačni, jer su suviše općeniti ili pak jednostrani. IV. Krajem 1957. godine uprava Državnog arhiva u Zagrebu povjerila mi je rukopisnu ostavštinu Vjekoslava Spinčića da ju sredim i 45 Isto, vidi prilog »popis« kolekcije Spinčića. 46 Isto, vidi izvještaj dr Budisavljevića. — 245 —