ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 240

čića. Iz izvještaja dra Adama Budisavljevića, službenika Državnog arhiva u Zagrebu, kojemu je uprava Državnog arhiva 1946. godine povjerila zadatak između ostalog da izvrši popis Spinčićeve ostavštine, saznajemo da se rukopisna ostavština Spinčića nalazi u 97 kartonskih kutija, što znači da se je rukopisna ostavština povećala 1933. godine za 22 kartonske kutije. III. Kad je Antonija Cvijić uzela rukopisnu ostavštinu Spinčićevu da ju sredi, nema sumnje da je ta grada bila već jednom svrstana većim djelom hronološki a neznatnim dijelom po materiji. To se može zaključiti iz zabilješki koje je Spinčić vlastoručno učinio na omotnicama, kada je htio označiti sadržaj i dataciju omota u koji je svrstao svu građu, koja se odnosila na jedan predmet. Antonija Cvijić naime nije dirala takav omot ni njegovu omotnicu sa Spinoićevom oznakom materijala, pače toliko ga poštivala da je Spinčićevu oznaku doslovce unosila u svoj inventar, pa makar je oznaka bila sastavljena u prvom licu singulara (na primjer »Razno iz slavenske službe božje uzeo sam mnogo iz sveska 1) ponio" sobom u Trst 2) poslao dr. Jeliću . . .«."* Budući da je dakle većina Spinčićevih predmeta imala svoju omotnicu sa oznakom sadržaja i datacije, logično je zaključiti da je već sam Spinčić te omote držao hronološki da bi se mogao snaći kad su mu trebali u njegovom političkom radu. Da li je sadržaj sredio sam Spinčić nije sigurno. Vjerovatno je da su taj posao izvršili prilikom prvog sređivanja Vladimir Nazor i Kazimir Jelušić za materijale do 1908. godine, a za građu od 1915. do 1921. dr Josip Nagy. Usprkos tom prvom sređivanju građa ipak nije bila sasvim sređena unutar omota, a niti su omoti obuhvatili svu Spinčićevu građu. Sam Spinčić je priznao 1927. godine da su »spisi dosta ispremješani«. Rad Antonije Cvijić na sređivanju rukopisne ostavštine Spinčića sastojao se u ponovnom svrstavanju omota i korespodencije hronološkim redom, formiranju novih omota te rekonstrukciji starih omota, koji su se rasipali vjerovatno prilikom seobe. Tako bi trebalo razumjeti izvještaj Antonije Cvijić 1932. godine o sređivanju rukopisne ostavštine kada piše da je »razređivala po sadržaju golem materijal spisa i dopisivanja što političkog, što družbenog i privatnog«.

41 Na krajju posla Antonija Cvijić je sačinila inventar rukopisne ostavštine. Iako taj inventar nije datiran ni potpisan od Antonije Cvijić ipak okolnosti govore da je prvi inventar rukopisne ostavštine Spinčića načinila Antonija Cvijić. Da je inventar načinjen u vremenu od 1928. do 1933, baš u vrijeme službovanja Antonije Cvijić, koja je sređivala ostavštinu, dokazuju s jedne strane činjenice da inventar obuhvata građu od 1870. do 1915. godjne, koju je Državni arhiv u Zagrebu 40 Državni arhiv Zagreb, spis br. 265/1933., prilog br. 305/1932, inventar str. 3. 41 Državni arhiv Zagreb, spis br. 265/1933., prilog br. 305/1932. — 240 —