ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 227

ljudi dotada nije ni znala da postoje arhivi kao posebne ustanove i arhivska služba s kojom i sami treba da surađuju. Podaci izneseni u ovom prikazu pokazuju da je ova široka akcija uspješno provedena u svakom pogledu, osim u pogledu predviđenog roka izvršenja, i da njezini rezultati i koristi koje ona pruža za dalji rad arhivske službe opravdavaju sredstva što su u nju uložena. Ovu konstataciju potvrdio je i Arhivski savjet NR Hrvatske koji je na svojoj sjednici od 29. XII 1959. razmotrio izvještaj Državnog arhiva u Zagrebu i izvršio analizu rezultata akcije. Na osnovu te analize i prijedloga Državnog arhiva u Zagrebu Arhivski savjet je na istoj sjednici zaključio da se pristupi izvršenju ovih zadataka: 1) Akcija evidentiranja registratura zaključuje se danom 31. XII 1959. Ostatak nedovršenih poslova u vezi s evidencijom dovršit će arhivske ustanove u toku godine 1960. svaka na svojemu području. 2) U svakoj arhivskoj ustanovi organizirati rad vanjske službe

8 i odrediti službenika koji će te poslove obavljati, ako do sada nije određen. 3) Voditi u evidenciji registrature koje se nisu odazvale anketi popisivanja i građu u tim registraturama popisati. 4) Voditi računa jesu li anketom obuhvaćene sve važnije registrature, pa eventualno izostavljene naknadno anketirati. 5) Na temelju anketnog materijala i rada pod 2) i 3) ovih zaključaka što prije izraditi kartoteku arhivske i registraturne građe koja se nalazi izvan arhivske ustanove. Ta kartoteka treba da uđe među evidencije koje su obavezne za sve arhivske ustanove. Dalje, pristupiti izradi opće kartoteke arhivskih fondova starijih od god. 1945. koji se nalaze izvan arhivskih spremišta. 6) Posjećivati registrature radi nadzora i to prvenstveno važnije, kojih građa bezuvjetno dolazi u obzir za preuzimanje u arhiv i kojih je građa ugrožena i nesređena. 7) Pri posjetu provjeravati, a po potrebi ispravljati i nadopunjavati podatke koji su uneseni u anketne formulare. 8) Posebno paziti na dalje pronalaženje arhivske građe starije od godine 1945. i građe organa vlasti, ustanova i organizacija likvidiranih poslije godine 1945. 9) Pronalaziti građu koja se nalazi u posjedu privatnih osoba, bez obzira kakvog je građa porijekla. 10) Preuzimati građu u arhivska spremišta, odnosno u sabirne centre, i to prvenstveno onu koja je vrednija po sadržaju i porijeklu, starija i više ugrožena. 11) Raditi na otklanjanju onih faktora i uvjeta koji građu ugrožavaju, ako je nije moguće preuzeti u arhivska spremišta i sabirne centre. 12) Obraćati pažnju na pisanu građu društvenih organizacija koje u vođenju administracije i manipuliranju spisima nisu vezane propisima. — 227 —