ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 212

razmotrio je potrebu i mogućnosti provedbe popisa te zaključio predložiti Savjetu za kulturu i nauku NR Hrvatske da se pristupi organiziranju i izvršenju ovoga opsežnoga zadatka. U obrazloženju svojega prijedloga Arhivski savjet iznosi da često pojedini organi vlasti, ustanove, poduzeća, društvene organizacije i drugi posjednici registraturne i arhivske grade ne postupaju tom građom na propisani način, kako bi bila upotrebljiva i zaštićena od propadanja. Pogotovo je to slučaj sa starijom pisanom građom koja više ne služi za operativne potrebe. Spisi se smještavaju u slabe i lose prostorije gdje su izloženi raznovrsnim štetnim utjecajima, rasipaju se, predaju u industrijsku preradu ili na drugi način uništavaju. Ona građa koja se ipak sačuva i predaje arhivskim ustanovama nalazi se redovno u nesređenom stanju, pa arhivi troše vrlo mnogo vremena za njezino sređivanje. Posljedica je, da tako primljena građa ostaje duže vremena neupotrebljiva i opterećuje spremišni prostor, jer se nesređena ne može šknrtirati. Da bi se izbjeglo čuvanje suvišne i nepotrebne građe, a da se ipak. sačuva sve što će bici potrebno nauci, tekućoj administraciji i pojedinim građanima, potrebno je da se na osnovu pozitivnih zakonskih propisa pristupi rješavanju toga problema dok se građa još nalazi, kod organa, ustanova i organizacija koje su je proizvele, odnosno da se sređivanje i škartiranje obavi u samim registraturàma. Time bi se oslobađao spremišni prostor u registraturama i u arhivskim ustanovama, građa bi bila pristupačna i upcrabiva, a industrija bi brže dolazila do papirne sirovine. Kao podloga za plansko i postepeno- rješavanje ovih zadataka treba da posluže podaci o arhivskoj i registraturnoj građi koja postoji izvan arhivskih ustanova. Podaci bi se prikupili u akciji na evidentiranju registratura i građe koja se u njima nalazi. Osim toga bi rezultati akcije omogućili arhivskim ustanovama dalji stalan nadzor nad građom koja je izvan njihovih spremišta i sprečavanje stihijskog uništavanja građe. U svojemu prijedlogu Arhivski savjet je formulirao i osnovne crte organiziranja akcije na ovaj način: 1) da Savjet za kulturu i nauku NR Hrvatske prije početka akcije ishodi imenovanje kotarskih povjerenika .za popis registratura u svim kotarevima u kojima mije sjedište arhivske ustanove, 2) da Izvršno vijeće Sabora NR Hrvatske potpomogne akciju svojom preporukom u formi okružnice kojom bi se objasnio cilj i organizacija akcije. Okružnica bi se umnožila i dostavila svim organima vlasti, ustanovama i organizacijama koje će biti anketirane, odnosno kod kojih će se građa popisivati, 3) uz okružnicu dobio bi svaki posjednik registrature da sam ispuni dva anketna formulara (vidi prilog) i da ih popunjene vrati arhivskoj ustanovi, — 212 —