ARHIVSKI VJESNIK 2. (ZAGREB, 1959.)

Strana - 77

nedobivaju redovito beriva na 1. dan u mjesecu, već svakojako i čak na 15. dan u mjesecu," pa da im komandanti (valjda častnici ili viši želj. činovnici) kažu, da se i u Srbiji činovnicima isplaćuje plaće čak na 15. Sve to, eto, ruka vanjskog neprijatelja, pogled na bolje prilike željezničara u Madžarskoj, prema današnjoj skupoći mala beriva, netočno isplaćivanje beriva, djeluje na željezničke namještenike i potiče ih na štrajk. Što se tiče osoba koje pokreću štrajk, kaže dotičnik, to su u prvom redu Madžari — željezničari, a duša toga pokreta da su baš oni najviši činovnici Madžari, koji su još ovdje. Poimence spominje on bivšeg glavara postaje Homolu, koji ovdje boravi tobože na dopustu (?) dva mjeseca, a onda bi imao otići u Madžarsku, te kontrolore Ditlera i Laknera. I drugi želj. činovnici i službenici Madžari, koji su ovdje ostali tobože na dopustu i zadržavaju se ovdje, ostali su tu samo zato, da na željezničare uplivaju i šire nezadovoljstvo, te tako .truju personal jedne od najvažnijih državnih institucija. Kontrolor Ditler da govori: »Mi smo prisiljeni biti boljševici«. Molim da mi bude dozvoljeno ovdje bona fide istaknuti, što dotičnik kaže, što bi valjalo ovdje učiniti, da se zapriječi štrajk i željezničare zadovolji. Dotičnik bi preporučio: 1) željezničke činovnike i službenike Madžare, koji su još ovdje preostali, što prije odpraviti preko granice u Madžarsku, 2) neophodno potrebne stručnjake Madžare na neki način zadovoljiti berivima tako da budu ovoj državi skloni, 3) manjak željezničkog personala, koji će nastati izključenjem Madžara iz službe, naknaditi hrvatskim željezničarima koji su u Bosni prekobrojni, a u drugom redu Slovencima, 4) željezničarima dati novčanu podporu ko što su ju dobili željezničari u Madžarskoj i u koliko koji sada ima manja beriva, ista mu povisiti na iznos koji je imao za madžarskog režima, 5) na 1. točno isplaćivati plaću i 6) željezničarima pribaviti jeftinije živežne namirnice i strogu kontrolu voditi, da se to pravedno među njih podijeli. To možda ne bi tražilo ogromne žrtve, a prilike na željeznici bi sigurno ozdravile. DAZgb PrZV 6-14/175-3135/1919. 40 Zagreb, 14. IV. 1919. Odbor Narodnog vijeća za okupirane krajeve, Odjel za propagandu dostavlja Zemaljskoj vladi vijest svog pouzdanika u Sušaku, da je održana skupština (12. IV.), na kojoj je govorio Slavko Cihlar o skorom preuzimanju vlasti »radi čega bi trebalo organizirati crvenu gardu«. Častimo se priopćiti Vam donju vijest iz izvještaja našeg pouzdanika na Sušaku od 13. o. m.: »Ovdje se nalazi Cihlar (đak) sa još jednim socijalistom iz Zagreba. U petak na večer obdržavali su skupštinu, koja je tekla u čisto komunističkom duhu. Govorilo se među ostalim i proti Narodnom Vijeću, jer da tobože podupire sadanji sistem. Prisutni pouzdanik N. V. Tudor je tu smiješnu podvalu pobio. Bilo je govora i o skorom preuzeću vlasti radi čega bi trebalo organizovati crvenu gardu. U tu svrhu sakupljaju ljude, te ih organiziraju. — 77 —