ARHIVSKI VJESNIK 2. (ZAGREB, 1959.)

Strana - 68

ali kad se radi o postignuću zajedničkih ciljeva proletarijata, onda treba desnica da se složi s ljevicom. Javlja zatim sakupljenima kao novu žalosnu vijest, da su socijalistički kongres u Brodu civilne vlasti dozvolile, ali su ga zabranile vojne. Na ovu vijest nastala je u dvorani silna graja i povici proti vlastima. Zatim predlaže govornik, da se kao posljednja točka rezolucije stavi protest proti zabrani brodskog kongresa i zahtjev na vlasti, da se taj kongres dozvoli. Na to izjavljuje opet Vilim Bukšeg, da pristaje, da se rezolucija nadopuni u pravcu, kako to predlaže Dr. Radošević, premda se ne slaže u svemu sa sazivom spomenutoga kongresa. Na to je rezolucija tako nadopunjena i dizanjem ruku prihvaćena. Iza toga Vilim Haramina, postolarski radnik, izvješćuje sakupljene o štrajku stolarskih radnika i radnika tvornice cikorije. U 11 Va sati proglašuje sazivač Dr. Adžija skupštinu zaključenom i prisutni se mirno raziđoše tako, te mir i red ni u kojem pogledu nije narušen bio. REZOLUCIJA prihvaćena na javnoj skupštini socijalista obdržavanoj dne 13. travnja 1919. u prostorijama Helios kina. »Skupština konstatira 1. da se diljem cijele zemlje zabranjuju zborovi, a da za .to nema opravdanog razloga, jer još nijedna javna skuština socijalista nije bila ni povod ni uzrok kakovim nemirima i izgredima. 2. Vršenjem preventivne cenzure onemogućava se iznašanje i kritikovanje žalosnih pojava neobuzdanog nasilnog i surovog postupanja mnogih vojnih organa bilo iz vlastite pobude, bilo podstrekavano po pojedinim političkim oblasnicama, veleposjednicima odnosno njihovim organima ili političkim protivnicima, sva ova nasilja naročito batinanje vrši se najvećim dijelom ili gotovo isključivo protiv članova socijalističkih organizacija. Zabranama javnih zborova kao i skroz neopravdano vršenje preventivnih cenzura guši se pravo slobode, izražavanje misli i vršenje nužne kritike političkog i socijalnog zla, a pokazuje reakcionarne čežnje za nasiljem, koje je također doprinijelo svoj dio rasula bivše austro-ugarske monarhije, a koje i opet dovode do toga, da se mjesto javne i kulturno vođene političke i socijalne borbe, izaziva navraćanje političkog i socijalnog nezadovoljstva u podzemnu borbu. Sakupljeni prosvjeduju najodlučnije protiv svih onih prijava, crne i silovite reakcije, podižu svoj glas za slobodom zborovanja i štampe te izjavljuju svoju gotovost za borbu protiv svih pojava reakcije. * Istovremeno pozivaju i zastupnike u Narodnom Predstavništvu, da energično nastave i podupru ovu borbu na parlamentarnoj tribini. 3. Skupština najenergičnije protestira protiv zabrane izlaska »Slobodne Riječi« lista stranačke ljevice i zahtjeva, da se zabrana odmah skine. 4. Najenergičnije se protestira proti zabrani vojničke vlasti brodskog kongresa i zahtjeva se, da se bezodvlačno bude dozvoljen«. DAZgb PrZV 6-14/175-776-3184/1919. — 68 —