ARHIVSKI VJESNIK 2. (ZAGREB, 1959.)

Strana - 565

b) Dokumenta i članci o gostovanju kazališne družine Laze Popovića u Varaždinu 1872. godine, pa • c) Regesta dokumenata za historiju Međimurja iz Historijskog arhiva u Varaždinu 1264—1945. Od rasprava je publicirano: »Pitanje autentičnosti takozvanog Andrijina varaždinskog privilegija iz 1209. godine (Arhivski vjesnik, I. 1958), a u štampi je »Trgovci Makedonci u Varaždinu 18. stoljeća« (»Glasnik Instituta za nacionalnu istoriju Makedonije). Mirko Androić IZ DRŽAVNOG ARHIVA U ZADRU I. Vanjska služba Zbog malog broja službenika Državni arhiv nema službenika, koji bi bio posebno zadužen za rad na vanjskoj službi arhiva. Stoga se nije ni vodila neka planska aktivnost u vezi s tom službom. Da bi se uklonile slabosti koje nastaju iz takvog poslovanja i da bi se vanjska služba ustanove mogla planski usmjeriti i čvršće organizirati, pokušalo se izvršiti evidenciju registratura i registraturne građe, koja se nalazi na teritoriju kotara Zadra. Štampana okružnica s formularima upućena je na otprilike 500 ustanova i poduzeća, koja posluju na ovom području. Uspjeh akcije nije bio potpun, jer dobar dio poduzeća i ustanova, a posebno škola, nije odgovorio na traženje arhiva. U samom gradu Zadru uspjelo se dobiti odgovor od gotovo svih ustanova i poduzeća tek poslije energične i dugotrajne intervencije službenika samog arhiva, koji su najčešće bili primorani da sami vrše popis građe i ispunjavaju formulare. Na području kotara to se nije moglo provesti, jer su nedostajala materijalna sredstva za upućivanje službenika na teren. Ipak uza sve slabosti i manjkavosti, ova će akcija korisno poslužiti arhivu, da svoju vanjsku službu postavi na čvršće temelje. II. Preuzimanje građe Poduzeće »Bar Jedinstvo« predalo je arhivu registrature bivšeg »Hotelskog poduzeća« u Zadru, koje je upravljalo svim hotelskim i ugostiteljskim objektima u gradu Zadru. Materijal je smješten u 18 sanduka. Brz i površan pogled u tu građu pokazao je, da se ne nalazi u velikom neredu, ali da je ponegdje oštećena od miševa. Uspjelo se spasiti jednu vreću dokumenata, koji su pripadali prilično velikom arhivu obitelji Katić iz Ždrelca kod Zadra. Uprava ovog arhiva saznala je pukim slučajem, da je navedeni arhiv izložen uništavanju. III. Sređivanje građe U toku 1958. g. sređen je fond Matica i sastavljen inventar, koji će biti i štampan. Osim toga nastavio se rad na sređivanju spisa starog arhiva grada Splita i arhiva grada Zadra iz XIX. i XX. stoljeća, te fonda »Stampata«. Registrirana je kutija veoma oštećenih pergamena zadarskih notara i dovršen je rad na registriranju isprava samostana sv. Krševana do konca četrnaestog stoljeća. Nastavljen je rad na pravljenju indeksa za veoma opsežan inventar fonda »Miscellanea«. IV. Naučni rad u arhivu U toku protekle godine vršilo je naučna istraživanja u ovom arhivu 68 naučnih radnika i ljubitelja historije. Osim domaćih, radili su i naučni radnici iz Splita, Dubrovnika, Zagreba, Sarajeva, Novog Sada, Beograda i Skoplja. Veoma je raznolika tematika, na kojoj su radili. Svakako ona se najviše odnosi na historiju Dalmacije i lokalnu historiju Zadarskog područja, ali se priličan broj naučnih radnika zanimao za historiju Bosne i Hercegovine, Crne Gore, pa i Srbije, i našao vrijednog materijala za obradu svojih tema. Arhiv je primio 21 štampani rad napisan na osnovu građe nađene u ovom arhivu. To su većinom naučne rasprave s područja političke i kulturne historije, a ima i nekoliko napisa, koji donose neku interesantnu građu s potrebnim objašnjenjima. — 565 —