ARHIVSKI VJESNIK 2. (ZAGREB, 1959.)

Strana - 550

liko informacija o radu pojedinih arhiva (rubrika »Kroz državne istoriske arhive«), zatim vrlo opširan izvod iz izvještaja, što ih je Državni arhiv NRS primio od svojih službenika prilikom pregleda registratura 1957. kao i pojedinih ustanova, s vrijednim i korisnim zapažanjima 1) Na ovom mjestu izostavljen je iz razumljivih razloga prikaz historijskih priloga. Ovdje najprije treba da se spomene vrlo vrijedna rasprava B. Hrabaka o »Radu Pašićevog pouzdanika dr. Radoslava Jovanovića za vrijeme oktobarske revolucije u Rusiji«, rađena na osnovu prvorazrednog izvornog materijala. Slijedi rad Z. Atanackovića o »Ustanku u Banatu« (1941—1942), pa dva priloga za kulturnu historiju, jedan od O. Mučalice i podacima. »Almanah« zavrašava s dijelovima »Iz letopisa Društva arhivskih radnika NR Srbije« za 1956. i 1957. godinu, iz kojih se može razabrati značajna uloga društva oko unapređenja arhivske službe na području Srbije, kao nosioca i inicijatora mnogih akcija. »Osnivanje katedre narodne istorije i književnosti i njen prvi profesor u Liceju«, drugi od R. Popović o »Zaostavštini Matije Bana«. Dalje, M. Rajkov je opisao >;Vašarske privilegije Kikinde u XVIII. veku« i B. Zivković «Istoriju veka jednog zanatlije« prema memoarskim bilješkama jednog užičkog abadžije i terzije. Ovi radovi obuhvaćaju oko 100 stranica ili oko Vs »Almanaha«, Krešimir Nemet LEVËLTARI HIRADÖ 1 - 2 — 1958 Navedeni dvobroj »Arhivskog vjesnika (Levéltâri hiradö) u izdanju Zemaljskog arhivskog centra u Budimpešti (Levéltârak Orszâgos Központja — Budapest) raznovrstan je, te obilan vrijednim prilozima s područja arhivistike, pomoćnih historijskih nauka, lokalne mađarske povijesti, osvrtima, te zanimljivim i korisnim prikazima o stranim arhivima (Izrael, Amerika, Norveška i t. d.). Uvodni je članak posvećen 40-godišnjici Lenjinovog dekreta o arhivima (1. lipnja 1918). Arhivi su, dakako, postojali u Rusiji i prije Socijalističke revolucije, ali su bili rasuti po svim mogućim ustanovama javne i privatne naravi. Navedenom Lenjinovom naredbom regulirano je i to pitanje; spisi, čuvani po raznim službenim i neslužbenim arhivima postali su opća narodna svojina. Arhivska služba organizirana je s određenim svrsishodnim zadacima. Autor članka, Komorczy György, ističe da se ta Lenjinova odredba pozitivno odrazila na razvoj arhivista u Rusiji, te da su Mađari u tom pogledu još daleko iza Rusa, premda je u zadnjih 10 godina na području arhivske službe u Mađarskoj učinjeno više, nego li u prošlih 100 godina kapitalističkog perioda. Balâzs Pétar u svom članku »Pokrajinski državni arhivi u god. 1957« govori iscrpno o stanju i radu pokrajinskih arhiva tokom 1957. izuzimajući Centralni državni arhiv, te Centralni gospodarski arhiv. Navodi pregledne statističke podatke kao na pr. veličinu prostora, koji zaprema pojedini arhiv sa svojom cjelokupnom arhivskom građom, broj pogodnih i nepogodnih spremišta, količinu građe u pojedinom arhivu izraženu u t. m. odnosno u m

3

, kvalifikaciju kadra, koji je u njima namješten i t. d., kako bi nam što zornije prikazao opće stanje u tim navedenim arhivima, kojih ima 21. — 550 —