ARHIVSKI VJESNIK 2. (ZAGREB, 1959.)

Strana - 477

Iz 1757. g. ima svega 15 spisa, dok ih iz 1758. nema niti jednoga. Obje su godine prema podacima u kazalu imale zajedno 48 spisa. U razdoblju od 1759., pa sve do 1771. ima u svemu oko 650 spisa, dok ih je prvotno bilo oko 2300. Kako se već po ovim brojkama može razbrati, nije ih sačuvano niti 30%. Ne smije se zaboraviti, da su spisi navedene serije upravo u ovim godinama najbolje sačuvani. Što se ide dalje, spisa ima sve manje, premda bi im broj prema podacima u kazalima trebalo da bude naprotiv sve veći. Kulminacija ovog nesrazmjera dostignuta je u prvim decenijima XIX. st., kada u pojedinim godinama ima svega nekoliko spisa. U četrdesetim godinama XIX. st. stanje se nešto popravlja, ali samo za kratko vrijeme, jer krajem istog stoljeća i opet nastupa »siromaštvo« u spisima, dok ih, međutim, u XX. st. gotovo i nema. Godina 1772. imade od 450 registriranih spisa oko 90 sačuvanih. Od 816 spisa iz god. 1782. sačuvana su samo 94 komada. Sve do godine 1786. može se pratiti kontinuitet arhivske (registratorske) administracije. Spisi su do tog vremena prilično uredno signirani. Brojevi se na njima nižu bez prekida sve do kraja godine. Spisi, o kojima se raspravljalo tokom jedne županijske sjednice, smješteni su u jedan fascikl. Prema tome koliko je bilo županijskih sjednica tokom godine, toliko ima i fascikla za tu godinu. Kazala su u ovom periodu uredno i savjesno vodena. Međutim u doba jozefinizma — a naročito od godine 1786. dalje doživljava i arhivska administracija (registratura) velike promjene. Sve do te godine vođene su pomoćne knjige na latinskom jeziku. Rijetko se koji spis pronašao na mađarskom ili njemačkom jeziku. Međutim od 1. XI. 1786. njemački je jezik zamijenio latinski u službenom životu registrature. Druga knjiga zapisnika za ovu godinu (1786), koja je već vođena po novom sistemu, nosi naziv »Journale ili Diarium«, a ne kao dosada »prothocollum«. Zatim to nije ni po sadržaju onaj stari, predjozefinski zapisnik (nema one opštirnosti), već kao da samo zamjenjuje kazalo (elenchus), kojega sada u ovom razdoblju ni nema. Navedeni Journal ili Diarium otvara jednu novu rubriku za spise, t. j. svaki spis ima točno označenu užu skupinu, kamo spada. Te manje, uže, specijalnije serije nazvane su »Departamenta«. Bilo ih je više (comiss., urbar., eccl. i dr.). Svaki je Departamentum obuhvaćen u istom fasciklu. Ta je podjela vjerojatno učinjena na osnovi analogne podjele kod Ugarskog Namjesničkog Vijeća, odnosno prema tome, koji je Departamentum bio destinator. Iz te je godine od 4350 registriranih spisa sačuvano svega 310 komada. Od 5120 iz godine 1787. nije sačuvana niti jedna desetina (420 komada). Razdoblje od 1786.—1789. bio je kratak prekid u ustaljenom vođenju administracije, kakva je bila prije reformi Josipa II. Pobjedom re— 477 —