ARHIVSKI VJESNIK 2. (ZAGREB, 1959.)
Strana - 473
Makanec se još spominje kao regestrator 1849. Tko ga je naslijedio, nije poznato, zbog čega u ovom gotovo neprekinutom nizu županijskih arhivara dolazi do prekida od svojih petnaestak godina, naime, sve do 1861., kada je na županijskoj sjednici izabran za arhivara Slobodin Lopašić, a za regestrante Adam Lanović i Ivan Škulja. Lopašić (roden 1824. u Karlovcu) nakon kratkog službovanja u vojsci prelazi u građanski život. Družio se s Mažuranićem, Kukuljevićem i Štrigom. Učestvovao je u mnogim demonstracijama uperenim protiv Austrije i Mađarske, radi čega je imao^ dosta neprilika, te je prije vremena penzioniran. Umro je u Karlovcu 1885. O njegovu službovanju u županijskom arhivu nalazimo samo neke oskudnije vijesti. Tako je 1863. podastro prvom zagrebačkom podžupanu Petru Očiću izvještaj o stanju u županijskim prostorijama. 10 ) Kao arhivar spominje se još 1869., kada za arhivske potrebe traži »periš i škare«. 11 ) Na njegovo je mjesto došao 1870. dotadanji privremeni ravnatelj Zemaljskog arhiva Albert Štriga, koji je šest godina kasnije (1876) imenovan za »pristava pri Zemaljskom arkivu«. 12 ) U županijski arhiv dolazi tada na ispomoć radi sređivanja arhivalija Arsenije Belošević, koji je u to vrijeme bio namješten u Zemaljskom arhivu. Županijski arhiv, naime, nije imao nikakve koristi od Alberta Štrige, koji se više bavio vinogradarstvom i vinarstvom nego li spisima i arhivom. 13 ) Dokada je Arsenije Belošević vršio taj posao, nije nam poznato. Činjenica je, da je on 1884. u mirovini. O tome, da li je i dalje radio kao honorarni namještenik bilo u županijskom ili Zemaljskom arhivu, nema podataka, kao što nema niti o tome, tko ga je naslijedio u tom poslu. Ravnateljstvo Zemaljskog arhiva dva puta je tražilo odobrenje od velikog župana Zagrebačke županije, da bi ovaj dozvolio predaju županijskog arhiva Zemaljskom arhivu, kako bi se konačno već jednom taj arhiv uredio 14 ) i kako ne bi bio stalno izložen škartiranju i uništavanju. 15 ) Tek nakon druge predstavke Zemaljskog arhiva Županiji veliki župan Zagrebačke županije Budisavljević odgovara Zemaljskom arhivu, neka 10) Tu on govori o neredu u »pisarnama«, o prašnjavim stolovima i policama, zatim kako »panduri furune lože, tek kad se hajka digne i kad dođu časnici« kako se »ne zna za ključe od pisarnih vrata, pri kojem se panduru nalaze«, a panduri da su drski i da jednostavno vele: »mene sutra ne bu pri kancelariji.« Zatim Lopašić zahtijeva, da se poduzmu potrebni koraci, kako bi se to što prije uredilo, a osim toga traži, da se jedan »pandur« odredi za registraturu, a »čim se pisma uređivati stanu još jednog pandura.« (Zapisnik županijske sjednice od 8. XII. 1863.). 11) Zapisnik županijske sjednice od 1. X. 1869. 12) Registratura Državnog arhiva u Zagrebu, br. 17/1876. 13) Registratura Državnog arhiva u Zagrebu, br. 32/1878. 14) Registratura Državnog arhiva u Zagrebu, br. 38/1896. 15) Županija na prvi dopis Zemaljskog arhiva 1896. uopće ne odgovara. 1903. ravnateljstvo Zemaljskog arhiva ponukano nesavjesnim škartiranjem županijskih spisa opet šalje predstavku na velikog župana: »Kad je godine 1896. umro arhivar veleslavne iste županije, — 473 —